Šefovi diplomatija Hrvatske i Portugala Gordan Grlić Radman i Paulo Rangel pozvali su u petak u Zagrebu na ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini, a nekadašnji izvjestitelj Evropskog parlamenta za susjednu zemlju također je pozvao političare da se odmaknu u svojim govorima od prošlosti.
“Mislimo da su neke zemlje gotovo pa spremne i treba ih ohrabrivati na putu prema EU, ali nažalost, to još nije slučaj s Bosnom i Hercegovinom”, rekao je u petak Rangel koji je prije dužnosti šefa portugalske diplomacije bio stalni izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH.
Obojica ministara pozvala su na ustavnu reformu u zemlji koja se zbog unutrašnjih previranja sporim tempom približava Uniji.
“Složili smo se da je nužna ustavna reforma, a ja sam istakao kako je upravo promjena izbornog zakona nužna kako bi se osigurala jednakopravnost tri konstitutivna naroda”, rekao je hrvatski ministar, dodavši da je to način da se “dokine diskriminatoran pristup prema Hrvatima kao jednom od konstitutivnih naroda u susjednoj zemlji”.
Rangel je naglasio važnost Daytona, ali poručuje da je prošlo 30 godina od rata i da je “potrebno učiniti korak naprijed prema novom ustavu i novim reformama”.
Rangel smatra da Evropska unija ne smije biti pasivna u odnosu prema BiH i da predstavnici Evropske komisije, Vijeća i Parlamenta trebaju povećati svoj angažman u toj zemlji na način da konstitutivnim narodima budu potpora u provođenju reformi.
Grlić Radman je naglasio da se Bosna i Hercegovina “mora reformirati prije ulaska u Europsku uniju”.
“Ali ovaj izraz od Daytona do Bruxellesa se ne bi trebao koristiti za napuštanje temeljnog karaktera multinacionalne države s tri jednakopravna i konstitutivna naroda”, naglasio je Grlić Radman.
Polazeći od portugalske perspektive, Rangel smatra da je za napredak zemlje i tranziciju u bolje društvo treba znati i oprostiti, naglasivši da je to poruka za sve.
“Ako želite izgraditi nešto pozitivno, u određenoj fazi morate oprostiti i zaboraviti”, rekao je Rangel, dodavši da pomaka neće biti ako se cijelo vrijeme razgovara o prošlosti.
“Historija je za univerzitete i akademska istraživanja, ali ne i cijelo vrijeme za političke govore”, rekao je Rangel u Zagrebu, nekoliko sati prije nego što će Vijeće sigurnosti UN-a održati novu raspravu o stanju u BiH.
Vijeće sigurnosti UN još od potpisivanja Daytonskog sporazuma svakih šest mjeseci razmatra stanje u BiH, a temelj su izvještaji koje šalje visoki predstavnik međunarodne zajednice.
Argument.ba
