Pravna bitka koju Milorad Dodik, njegov sin i zet i saradnici od aprila vode pred pravosuđem SAD kroz tužbu protiv američkih zvaničnika zbog sankcija pod kojima su bili do oktobra prošle godine, ušla je u novu fazu, otkriva Raport.
Naime, jučer je istekao rok da pravni tim Milorada Dodika dostavi odgovor na zahtjev Trumpove administracije da se Dodikova tužba odbaci, o čemu je Raport detaljno izvještavao.
Međutim, umjesto klasičnog odgovora na argumente američkog Ministarstva pravde, Dodikov advokat Robert Garson povukao je radikalan potez i predao izmijenjenu tužbu Sudu u Floridi koja je u posjedu Raporta.
Iz tužbe nestali politički udari na BiH
Interesantno je da izmijenjena tužba ima čak 49 stranica, za razliku od prvobitne koja je imala 34 stranice, iako su iz novog dokumenta izbačeni dijelovi i narativ o političkoj osveti Bidenove administracije zbog Dodikove podrške Trumpu, kao i teške optužbe o ‘napadu na kršćanstvo’ u BiH.
Tužba je sada potpuno ‘očišćena’ od politike i prebačena je na teren američkog ustavnog prava.
Prije svega Dodik, njegov sin i zet, te mreža saradnika preko svog zajedničkog američkog advokata kao ‘glavnu kartu’ na koju igraju izdvajaju aferu ‘Autopen’, odnosno navode o zloupotrebi predsjedničkog mehaničkog potpisa pred kraj mandata bivšeg američkog predsjednika Joe Bidena.
Dodikov tim tvrdi da su proširene sankcije iz januara prošle godine nevažeće jer ih Joe Biden, zbog svog lošeg zdravstvenog stanja pred kraj mandata, navodno nije potpisao lično niti je znao šta potpisuje, već su to u njegovo ime uradili saradnici.
U ovom dijelu tužbe Dodikov advokat se direktno poziva na Donalda Trumpa i njegove zvanične odluke iz prošle godine kojima je pokrenuta istraga o ovoj zloupotrebi i kojima je Trump proglasio dokumente potpisane tom olovkom nevažećim.
Praktično, Dodik preko Trumpovih odluka pokušava srušiti Bidenove sankcije.
Ono što je najvažnije u ovoj novoj tužbi jeste zahtjev da sud donese trajnu zabranu kojom bi se američkoj vladi naredilo potpuno povlačenje i formalno ukidanje Bidenove izvršne uredbe 14140 i preambiciozan zahtjev sudiji da naredi Ministarstvu finansija SAD (OFAC) da iz svih svojih zvaničnih baza podataka trajno izbriše bilo kakvo pominjanje činjenice da su Dodik i ostali tužitelji ikada bili na američkoj ‘crnoj listi’!
Priznanje da sankcije i dalje imaju negativan učinak
Razlog za to je itekako važan Dodiku, jer sad njegov advokat u novoj tužbi priznaje da i Dodik i ostali kojima su ukinute sankcije u stvari trpi gotovo iste posljedice kao kad je bio pod sankcijama.
Dok u javnosti i svojim pristalicima u entitetu RS Dodik ističe promjenu američke politike prema njemu, njegov advokat u izmijenjenoj tužbi tvrdi da je skidanje s crne liste ostalo ‘mrtvo slovo na papiru’.
U dokumentu dostavljenom sudu u Floridi advokat doslovce ovako opisuju ove probleme.
“Glavne komercijalne baze podataka za provjeru usklađenosti sa sankcijama i dalje označavaju Tužitelje. Na dan podnošenja ovog dokumenta Tužitelji su i dalje označeni u tim bazama podataka.
Velike američke finansijske institucije odbijat će ponovo otvoriti račune Tužitelja ili nastaviti obrađivati bankovne transfere u njihovo ime. Te institucije će kao osnov za nastavak odbijanja navoditi njihov raniji status na SDN listi i trajni rizik u pogledu usklađenosti, bez obzira na formalno uklanjanje sa liste.
Međunarodni odnosi korespondentnog bankarstva koji su prekinuti nakon označavanja nisu u potpunosti obnovljeni. Evropske i bliskoistočne finansijske institucije koje zavise od američkih korespondentnih banaka za kliring transakcija u dolarima i dalje se oslanjaju na unose u bazama podataka za provjeru sankcija i politike ‘smanjenja rizika’ (de-risking).
Reputaciona stigma nastala time što je Vlada Sjedinjenih Američkih Država Tužitelje službeno označila kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti i dalje nanosi konkretnu štetu njihovom političkom, profesionalnom i ličnom položaju”, navodi se između ostalog u izmijenjenoj tužbi koja je u posjedu Raporta.
Imovina u SAD ipak postoji?
Dalje, izmijenjena tužba otkriva zanimljive činjenice o tome da Dodik i ostali ipak imaju imovinu u SAD, a nakon što su svi ranije sankcionisani tvrdili da im američke sankcije ne predstavljaju problem, jer ionako nemaju imovine u Americi.
Inače, Trumpova administracija je u zahtjevu sudu za odbacivanjem tužbe između ostalog potencirala i činjenicu da tužitelji nemaju imovinu u SAD, odnosno nikakve veze s Amerikom, što im je bio limitirajući faktor za prihvatanje tužbe.
Sada Dodikov advokat primoran da i imovinu svojih branjenika uvrsti kao argument za očuvanje ‘tužbe’ u životu u izmijenjenoj tužbi tvrdi suprotno.
“Tužitelji su imali značajne kontakte sa Sjedinjenim Državama dovoljne za pozivanje na zaštitu prava na pravičan postupak, u smislu da su održavali imovinu unutar jurisdikcije SAD, obavljali redovne finansijske transakcije sa američkim licima i subjektima, i bili podvrgnuti prisilnim regulatornim ovlaštenjima Sjedinjenih Država…”, stoji između ostalog u izmijenjenoj tužbi koja je u posjedu Raporta.
Šta se tačno desilo s tim novcem na Floridi, advokati preciziraju u paragrafu 65, gdje navode da su američke banke u okruzima Miami-Dade i Broward nakon uvođenja sankcija bile zakonski obavezne da ‘zamrznu sva sredstva koja pripadaju tužiteljima, a koja se drže na računima u ograncima u ovom distriktu.’
Traže dolar po osobi za odštetu
Pošto je Milorad Dodik pod paralelnim sankcijama Velike Britanije, američka administracija je u zahtjevu za odbacivanje tužbe pokušala odbraniti se tvrdnjom da Dodiku štetu nanosi London, a ne Washington koji je ukinuo sankcije.
Međutim, nova tužba to oštro pobija. Odbrana navodi da su američke banke blokirale Dodika tri mjeseca prije odluke Velike Britanije, a kao ključni dokaz navode da preostalih devet članova porodice i saradnika s liste nikada nisu dobili sankcije Londona, a pretrpjeli su potpuno iste finansijske probleme.
Dakle, za njih je isključivi krivac za globalnu izolaciju američki OFAC.
Za razliku od prvobitne tužbe u izmijenjenoj Dodikov tužbi sada on i ostali traže da im Amerika zbog ‘nezakonitih sankcija’ isplati simboličnu odštetu od jednog dolara po osobi.
Iako na prvi pogled ovakav zahtjev može izgledati čudan, pravnici upućeni u američki sistem za Raport kažu da se iza ovo zahtjeva krije pravna zamka. Oni tvrde da prema američkom zakonu, kada tražite makar i simboličnu novčanu odštetu, sud više ne može tek tako odbaciti slučaj pod izgovorom da ste skinuti s liste i da je problem riješen, na što vjerovatno i računa Dodikov advokat.
Prema tvrdnjama Raportovih izvora, pisanjem izmijenjene tužbe Dodikov advokat istovremeno i kupuje vrijeme za svog klijenta, jer sad će se američka administracija vjerovatno morati ponovo izjašnjavati o ovom dokumentu koji se bitno razlikuje od onog iz aprila i za što će morati proći određeni rokovi.
Jer, da Dodikov advokat nije izmijenio tužbu, sam odgovor na raniji zahtjev iz vrha vlasti SAD vjerovatno ne bi imao nikakav učinak na usporavanje procesa i tužba bi, kako tvrde naši izvori, uz veliku vjerovatnoću bila odbačena prije općih izbora u BiH što Dodiku nikako ne odgovara.
Ovako, konačna odluka o njegovoj tužbi vjerovatno će uslijediti nakon oktobarskih izbora.
Argument.ba
