Američki politički savjetnik Max Primorac, poznat po svom radu s konzervativnom Heritage Foundation i u sklopu plana “Project 2025”, izazvao je kontroverze šireći tvrdnje o navodnoj islamizaciji Bosne i Hercegovine. U svom tekstu objavljenom u Washington Times, Primorac je iznio tvrdnje o tome kako Sarajevo navodno postaje “ekstremistički”, spominjući navodno “Niqabove” i “muslimanske sklonosti” koji, prema njegovom mišljenju, dolaze s povećanim brojem finansiranih moskva iz Zaljeva.
Ove tvrdnje su, kako piše austrijski list Der Standard, utemeljene na netačnim prikazima stvarnosti i politički motiviranim narativima. Primorac, koji nije boravio u Bosni i Hercegovini, usmjerio je kritiku prema Sarajevu, opisujući grad kao mjesto koje sve više sliči na “islamističku prijestolnicu”. Međutim, mnogi stanovnici Sarajeva odbacili su ovakve tvrdnje, ukazujući na činjenicu da većina žena u Sarajevu ne nosi niqab i da su takvi simboli uglavnom povezani s turistima iz Golfskih zemalja.
Povratak starim narativima
Ove tvrdnje podsjećaju na propagandu koja je, kako se navodi, bila prisutna i prije rata 1992-1995, kojom se pokušavala potaknuti mržnja prema muslimanima. Primorac, koji potiče iz Hercegovine, povezan je s grupama nacionalista koji teže razbijanju BiH kroz stvaranje trećeg entiteta za Hrvate. Ovakav pristup dodatno doprinosi podjelama u zemlji, a Primorac je bio optužen za pokušaj politiziranja religije i nacionalizma.
Širenje straha u društvu
Primorac je također uputio indirektnu prijetnju, naglašavajući da bi “uporna nepokolebljivost bosanskih muslimana” mogla izazvati “bijes” američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ranije bio poznat po svojoj podršci progonjenim kršćanima. Međutim, mnogi analitičari i političari u BiH odbacili su ovakve narative kao opasnu politiku straha i netačnih prikaza stvarnosti.
Očuvanje kulturne baštine i suživot
Vezano za kulturni identitet, Primorac je tvrdio da se BiH “pretvara u islamistički entitet”, pozivajući se na povećanje broja vjerskih simbolika. Međutim, politički analitičari, poput Ćamila Durakovića, tvrde da je ovo “politiziranje religije” koje je u suprotnosti s realnim stanjem u zemlji. Duraković je dodao da takvi narativi zaboravljaju postojanje historije suživota u BiH i negiraju kulturnu različitost koja je, prema njegovim riječima, uvijek bila temelj ove zemlje.
Politika koja potiče podjele
Duraković je naglasio da je Bosna i Hercegovina postavila temelje za političku i vjersku harmoniju, te da je, nakon rata, potrebno obnoviti međusobno povjerenje, a ne ponovo širiti podjele. “Tradicija zajedničkog života u Sarajevu i drugim dijelovima BiH nije nestala. BiH nije samo muslimanska, već i multireligijska zemlja”, dodao je.
Argument.ba
