Svjetski dan ljubaznosti osmišljen je kako bi promovisao važnost empatije u društvu. Ljubaznost nije samo čin dobre volje, nego je i ponašanje koje je od psihološke i fizičke koristi. Zašto? Ljubaznost ima jako snažan uticaj na naše emocionalno zdravlje.
Piše: msr Dajana Rikanović, psihologinja
Činjenje dobrih dijela podstiče lučenje neurotransmitera kao što su dopamin i serotonin, a oni djeluju kao prirodni antidepresivi. Takva pojačana aktivnost u mozgu, može dovesti do poboljšanja raspoloženja i smanjiti nivo stresa. Kako smo spomenuli fizičku koristi, istraživanje sa Harvarda pokazalo je da su ljudi koji redovno učestvuju u volenterskim aktivnostima i čine dobra djela imaju bolje opšte stanje kardiovaskularnog sistema,niži nivo kortizola i stresa.
Istraživanje provedeno na Univerzitetu u Kaliforniji pokazalo je da širenje ljubaznosti ima lančani učinak. Kada jedna osoba doživi ili svjedoči činu ljubaznosti, veća je vjerovatnoća da će i sama biti ljubazna prema drugima, čime se potiče kultura empatije i međusobne podrške. Ovaj efekt “domino” ima potencijal da poboljša međuljudske odnose i smanji konflikte unutar zajednice
U psihološkoj praksi, ljubaznost se koristi i kao dio tretmana za poboljšanje mentalnog zdravlja. Programi koji uključuju aktivnosti usmjerene na druge, poput volontiranja ili pomaganja bližnjima, koriste se u terapijama za smanjenje simptoma anksioznosti i depresije. Ova strategija omogućava klijentima da skrenu fokus s vlastitih problema i osjećaju se korisno i povezano s drugima.
S obzirom na to da ljubaznost djeluje pozitivno na psihološko, fizičko i društveno zdravlje, ulaganje u promociju i njegovanje ljubaznih djela može donijeti dalekosežne koristi za društvo u cjelini.
Argument.ba
