Europska unija preusmjerit će dio sredstava namijenjenih reformama u zemljama zapadnog Balkana prema državama koje najbrže napreduju u procesu pristupanja – Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Ostale zemlje, koje kasne s provedbom reformi, mogle bi ostati bez dijela predviđenih sredstava.
Prema informacijama dvojice dužnosnika EU-a koje ekskluzivno donosi Euronews, Europska komisija priprema preraspodjelu novca iz Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, finansijskog mehanizma osmišljenog kako bi potaknuo zemlje kandidatkinje na provedbu reformi potrebnih za članstvo u Europskoj uniji.
Instrument je uspostavljen 2024. godine za razdoblje od 2024. do 2027., a ukupno raspolaže s šest milijardi eura. Cilj programa je ubrzati ekonomski razvoj regije i udvostručiti veličinu ekonomija zemalja zapadnog Balkana tokom sljedeće decenije.
Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija zaostaju u ispunjavanju obaveza
Međutim, prema podacima Europske komisije, dosad je isplaćeno tek oko 673 miliona eura, pri čemu je gotovo sav taj novac završio u samo tri zemlje. Najveći napredak u pristupnom procesu ostvarile su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija zahvaljujući provedbi domaćih reformi. S druge strane, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija zaostaju u ispunjavanju obaveza.
Dodjela sredstava uvjetovana je ispunjavanjem jasno definiranih reformskih koraka u dogovorenim rokovima. Ako država ne ispuni preuzete obveze, Europska komisija može zadržati dio ili cjelokupan iznos sredstava predviđen za tu fazu reformi.
Korisnici sredstava u pravilu imaju godinu dana za ispunjenje uvjeta prije nego što se novac preraspodijeli drugim državama. Za prvu godinu provedbe predviđeno je prijelazno razdoblje od dvije godine, zbog čega je kraj juna 2026. predstavljao prvi ključni rok.
“Kako je propisano uredbom, ako reformski koraci nisu provedeni ni nakon isteka prijelaznog razdoblja, pripadajuća sredstva mogu se preraspodijeliti drugim korisnicima”, rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews.
Dodao je kako će Komisija sada provesti “sveobuhvatnu i objektivnu procjenu” svih korisnika u odnosu na reformske obveze koje su dospjele 30. juna 2026.
To u praksi znači da će neiskorištena sredstva biti usmjerena prema državama koje su ostvarile najveći napredak u reformama, prije svega Crnoj Gori i Albaniji, koje se smatraju predvodnicama procesa proširenja, te Sjevernoj Makedoniji, koja također bilježi dobre rezultate.
Bosna i Hercegovina mogla bi biti najveći gubitnik
Najveći gubitnik mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije primila nijednu isplatu iz ovog instrumenta jer nije ispunila nijedan od traženih reformskih uvjeta, ponajviše zbog složenog institucionalnog ustroja zemlje. U nepovoljnijem položaju naći će se i Kosovo te Srbija, iako su već primile dio sredstava.
Na mogućnost preraspodjele novca Europska komisija upozorila je još u aprilu, kada je povjerenica za proširenje Marta Kos uputila pismo svim zemljama zapadnog Balkana pozivajući ih da ubrzaju reformske procese ili riskiraju gubitak dostupnih sredstava.
Europski dužnosnici naglašavaju da je riječ o poticajnim sredstvima, a ne o novcu koji državama automatski pripada. “To je popur rada po satu. Plaćeni ste samo za posao koji ste doista obavili”, rekao je jedan dužnosnik EU-a koji je želio ostati anoniman.
Europska komisija trebala bi državama članicama tokom ovog mjeseca predstaviti detalje preraspodjele, uključujući iznose koji će biti preusmjereni pojedinim zemljama.
Među mogućim opcijama razmatra se i ravnomjerna raspodjela dijela sredstava svim zemljama zapadnog Balkana za tehničku pomoć, preusmjeravanje novca drugim državama kandidatkinjama izvan regije ili čak vraćanje neiskorištenih sredstava u proračun Europske unije.
“Reforme moraju ostati prioritet korisnicima kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti koje nudi Plan rasta”, poručio je glasnogovornik Europske komisije.
Argument.ba
