Vijeće bezbjednosti Ujedinjenih nacija na redovnom zasjedanju 30. oktobra održat će sjednicu na kojoj će se raspravljati o stanju u Bosni i Hercegovini. Dosadašnja praksa je da se sjednica otvara izvještajem Ureda visokog predstavnika, međutim, vršilac dužnosti visokog predstavnika Luis Krišok (Louis Chrishock) neće prisustvovati sjednici. To je otvorilo polemiku: da li je riječ o protokolarnoj odluci ili nagovještaju drugačijeg odnosa međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Redovni izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini naći će se pred članicama Vijeća bezbjednosti UN-a za šest dana. Razmatrat će se politička i bezbjednosna situacija u zemlji. Pažnju ovog puta ne privlači samo sadržaj izvještaja OHR-a već i status visokog predstavnika te činjenica da vršilac dužnosti Luis Krišok neće prisustvovati sjednici, piše BHRT.
NIHAD ŽUNIĆ, novinar
– Nije poznato ni ko će pročitati njegov izvještaj. Iz onoga što je OHR rekao javno jeste da će taj izvještaj biti pročitan svakako. Imaćemo priliku da vidimo kako će to izgledati, da li će biti nekog likovanja, prvenstveno od Rusije koja odavno traži odlazak OHR-a i, naravno, najzanimljivije će biti obraćanje američkog predstavnika u Vijeću sigurnosti koji će nam dati smjernice da vidimo da li se nešto promijenilo u njihovom odnosu prema Bosni i Hercegovini –
Već je odlaskom Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) i činjenicom da se nikako nije uspio postići dogovor na relaciji SAD – Brisel oko izbora novog visokog predstavnika bilo jasno da međunarodnu zajednicu sve manje zanima Bosna i Hercegovina.
GORDANA KATANA, novinarka
Tekst se nastavlja ispod oglasa
– Tu presudnu ulogu, bar po mom mišljenju, igraju SAD, odnosno administracija Donalda Trampa, što se možda najviše vidi po činjenici ne samo skidanja sankcija Miloradu Dodiku i vrhu SNSD-a, nego i jednoj potpunoj nezainteresiranosti vršioca dužnosti, koji opet dolazi iz SAD-a, za sve ono što se dešava u Bosni i Hercegovini –
Rasprava o položaju i ulozi OHR-a nije nova, ali se ponovo otvara u trenutku promjenljivih međunarodnih odnosa. Britanski političar koji slovi za dobrog poznavaoca prilika u Bosni i Hercegovini smatra da spor oko imenovanja visokog predstavnika otkriva dublji problem međunarodnog nadzora, bez jasno određenog završetka.
KRISTOFER GEJDT (CHRISTOPHER GEIDT), član britanskog Doma lordova
– Rješenje nije ni povući se sutra ni očuvati OHR na neodređeno vrijeme, nego iskoristiti postojeći mehanizam još jednom, posljednji put, kako bi sam sebe učinio nepotrebnim: ponovo sazvati PIC na ministarskom nivou, ograničiti njegovu svrhu na jedan zadatak i ovlastiti jednu osobu dovoljnog ugleda, prihvatljivu i Vašingtonu i Evropljanima, da pregovara o obliku Bosne nakon OHR-a i usmjeri bonske ovlasti prema tom konačnom cilju –
IVANA MARIĆ, politička analitičarka
– Domaći političari moraju napokon preuzeti odgovornost i shvatiti da su oni ti koje su građani izabrali i moraju donositi odluke i za njih odgovarati. Svaka država bi voljela da ima jednog visokog predstavnika koji bi donosio nezgodne odluke. Međutim, nemaju i moraju sami to raditi, a u Bosni i Hercegovini je drugačija situacija. Ovo sada mislim da je prelazno rješenje –
Da li je neodlazak vršioca dužnosti visokog predstavnika na sjednicu Vijeća bezbjednosti tek protokolarna odluka ili nagovještaj promjene međunarodnog kursa prema Bosni i Hercegovini, za sada ostaje otvoreno pitanje. Sigurno je da bez jasnog dogovora ključnih međunarodnih aktera neće biti ni promjena statusa OHR-a.
Argument.ba
