Italija je rasporedila dodatnih 500 vojnika u Milanu uoči novih protesta, sedmicu nakon pljački prodavnica i sukoba s policijom. Istovremeno, demonstranti su u subotu izašli na ulice više evropskih gradova, od Tirane do Madrida, tražeći pristupačnije stanovanje, zaštitu penzija, bolje obrazovanje i odgovornost vlasti, izvještava Associated Press.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni najavila je niz mjera nakon prošlosedmičnih nereda, uključujući vojna pojačanja i strožije kazne za maloljetnike, koji su, prema policijskim podacima, činili veliki dio nasilnih demonstranata.
Luksuzne prodavnice zatvorene daskama
Dodatnih 500 vojnika pridružilo se stotinama već raspoređenih u Milanu. Podržavat će oko 5.000 policajaca i drugih pripadnika službi sigurnosti.
Vlasti koriste dronove za nadzor, provode kontrole na željezničkim stanicama, raspoređuju jedinice za brzu intervenciju i prate moguće pozive na nasilje na internetu. Gradonačelnik Giuseppe Sala izrazio je zabrinutost zbog mogućeg ponavljanja nereda i podržao dolazak dodatnih vojnika.
Brojne prodavnice, posebno luksuzni butici u modnoj četvrti, među kojima su Omega, Tiffany i Gucci, zaštitile su izloge drvenim pločama.
Tokom prošlog vikenda izgrednici su provaljivali u prodavnice u ulicama oko centralnog trga Duomo, odnoseći patike, sportsku odjeću i opremu.
Sigurnosne mjere proširene su i izvan centra zbog bojazni da bi se nasilne grupe mogle premjestiti u slabije čuvane dijelove grada.
Valter Mazzetti, generalni sekretar policijskog sindikata Fsp, rekao je AP-u da vojnici mogu pružiti neposredno pojačanje, ali ne mogu riješiti nedostatak policijskog kadra.
Ministar odbrane Guido Crosetto upozorio je da vojska nema dio opreme dostupne policiji za održavanje javnog reda. Vojnicima je tek nedavno dopušteno korištenje plastičnih vezica za sputavanje, i to samo oko željezničkih stanica. Nisu ovlašteni nositi biber-sprej ni elektrošokere.
Prema milanskoj policiji, u prošlosedmičnom nasilju i pljačkama učestvovalo je oko 2.000 veoma mladih osoba. Tokom dva dana uhapšeno je 45 ljudi, među kojima 34 maloljetnika.
Gradski zvaničnik zadužen za socijalnu zaštitu Lamberto Bertolé smatra da je potrebno detaljnije istražiti njihove motive i okolnosti u kojima žive.
„Mladima sve više nedostaju osjećaj pripadnosti i perspektiva za budućnost. Dio našeg društva osjeća se isključenim, uz socijalne i ekonomske nejednakosti“, rekao je Bertolé.
Pojačano osiguranje i u Rimu
Sigurnost je pojačana i u Rimu, gdje su vlasti ograničile pristup luksuznim trgovačkim ulicama i intenzivirale kontrole oko Circusa Maximusa i trga Piazza del Popolo.
Nekoliko stotina učenika i studenata demonstriralo je mirno, želeći naglasiti da nisu izgrednici.
Riccardo Ponzio, nacionalni predsjednik jednog italijanskog krajnje desnog studentskog udruženja, osudio je prošlosedmično nasilje, poručivši da većina mladih želi učiti i predlagati rješenja te ne prihvata da ih predstavljaju oni koji uništavaju gradove.
U centru Rima krenuo je i odvojeni antiratni marš, uz zabrinutost zbog mogućeg ubacivanja nasilnih grupa. Organizatori su pozvali učesnike da ne prekrivaju lica i da drže ruke vidljivim.
Osim u Rimu i Milanu, demonstracije su najavljene u najmanje još sedam italijanskih gradova. Među glavnim pokretačima su novoformirani „Pokret 17. oktobar“, studentske organizacije, nezavisni sindikati i antiratne koalicije.
Sukobi i vodeni topovi u Tirani
U Tirani je policija upotrijebila vodene topove protiv velikih grupa demonstranata, od kojih su neki bacali predmete na policajce. Vlasti su saopćile da je u subotu na ulicama raspoređeno 2.500 policajaca.
Sukobi u centru albanske prijestolnice traju više od sedmice. Demonstranti su bacali kamenje, baklje, zapaljive bombe i pirotehniku, dok je policija koristila palice i suzavac.
Srednjoškolci i studenti traže niže školarine, veća državna ulaganja u obrazovanje i borbu protiv korupcije u obrazovnom sistemu. Dio njih pridružio se širem pokretu koji zahtijeva ostavku premijera Edija Rame.
Nasilje je ranije izbilo i na odvojenom opozicionom protestu ispred sjedišta premijera, gdje su pojedini učesnici palili vatru na ulici.
Rama je u subotu rekao da vlada priprema odgovor na studentske zahtjeve i pozvao na dijalog, uz upozorenje da će nasilni demonstranti biti kažnjeni.
Penzije i stanovanje u fokusu Španije
Hiljade penzionera i drugih građana mirno su protestovale u Madridu zahtijevajući zaštitu javnog penzionog sistema. Nosili su zastave i transparente s porukama o dostojanstvenim penzijama za sadašnje i buduće generacije.
Protesti se održavaju uoči prijevremenih izbora narednog mjeseca. Socijalistička stranka premijera Pedra Sáncheza kritizirala je konzervativnu Narodnu stranku zbog otvaranja pitanja privatizacije javnih penzija.
Španiju ove jeseni potresaju i protesti zbog stanovanja, nakon što su kirije i cijene nekretnina postale nedostižne za mnoge građane.
Nedostatak stanova dodatno pogoršavaju rast stanovništva usljed doseljavanja i širenje kratkoročnog iznajmljivanja. Septembarsko iseljenje 87-godišnje žene iz iznajmljenog stana u Madridu pokrenulo je masovne demonstracije. Protestni kamp na trgu Puerta del Sol postoji gotovo mjesec.
U Lisabonu protiv rasta kirija
Pristupačno stanovanje glavna je tema i protesta u Lisabonu, gdje je za subotu najavljen marš kroz grad.
Demonstranti kritiziraju mjere vlade premijera Luísa Montenegra koje uključuju ublažavanje ograničenja godišnjeg rasta kirija i olakšavanje deložacija stanara koji ne plaćaju najamninu.
Montenegro tvrdi da se time želi ojačati povjerenje između stanara i stanodavaca i povećati ponuda nekretnina za iznajmljivanje. Demonstranti smatraju da mjere nisu uravnotežene i da stanare stavljaju u još ranjiviji položaj.
Argument.ba
