Kineski predsjednik Xi Jinping ulaže velike nade u nauku, i to uz ogromna ulaganja. Na sastanku na visokom nivou u Šangaju u aprilu pozvao je regionalne vlade, univerzitete i istraživačke institute da ojačaju temeljna naučna istraživanja u zemlji.
„Moramo iskoristiti prilike, suočiti se s izazovima i temeljna istraživanja staviti visoko na dnevni red“, poručio je Xi.
Njegova direktiva dio je široke i dugoročne kineske kampanje za unapređenje položaja zemlje u nauci i tehnologiji. Samo mjesec ranije, kineski čelnici naglasili su važnost nauke u najnovijem petogodišnjem razvojnom planu zemlje.
Ovaj strateški dokument predviđa značajna ulaganja u temeljna istraživanja i inovacije te ubrzanje razvoja tehnologija budućnosti, poput vještačke inteligencije, kvantnih tehnologija i kontrolisane nuklearne fuzije, do kraja ove decenije.
Jačanje temeljnih istraživanja najnoviji je korak u kineskim nastojanjima da poveća svoju naučnu i tehnološku moć. Ta kampanja počela je prije gotovo 50 godina, a od 2000. godine znatno je ubrzana.
Kada se Kina 1978. godine otvorila prema svijetu, gotovo da nije bila prisutna na globalnoj naučnoj sceni. Istraživači iz te zemlje objavili su manje od 120 naučnih radova u međunarodnim časopisima, što je činilo svega 0,02 posto ukupnog broja radova u svijetu, prema bazi citata Scopus.
Međutim, gotovo pet decenija kasnije Kina je postala globalna naučna sila i nalazi se na putu da preuzme vodeću ulogu u istraživanju i razvoju. Danas je među najvećim ulagačima u istraživanje i razvoj, prednjači po broju patentnih prijava i dominira istraživanjima u desetinama ključnih tehnoloških oblasti, uključujući nuklearnu energiju i sintetičku biologiju. Njeni univerziteti i instituti ravnopravno se takmiče s tradicionalnim akademskim centrima na Zapadu, a kineske institucije prvi put su zauzele vrh liste Nature Index.
Osim statistike i plasmana na rang-listama, kineska dostignuća privlače pažnju širom svijeta. Među njima su razvoj naprednih modela vještačke inteligencije i uspješno prikupljanje uzoraka stijena s udaljene strane Mjeseca, što je prvi takav poduhvat u historiji.
Kineski meteorski uspon u nauci mogao bi se dodatno ubrzati u narednim godinama. Cilj zemlje je da od sada do 2030. godine povećava ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj, koja obuhvataju javni i privatni sektor, za najmanje sedam posto godišnje. To bi značilo dodatne milijarde dolara ulaganja svake godine.
Takva strategija predstavlja kontrast prognozama za Sjedinjene Američke Države, gdje administracija predsjednika Donalda Trumpa nastoji smanjiti finansiranje nauke i, kako upozoravaju kritičari, oslabiti istraživačke kapacitete zemlje.
„Kina ima potencijal da iz temelja promijeni globalnu naučnu produkciju, tehnološku konkurenciju i geopolitičko težište. Ako je za Zapad takmičenje s Japanom osamdesetih godina prošlog stoljeća ličilo na suočavanje s olujom, Kina će u godinama koje dolaze donijeti cunami“, rekao je Yanbo Wang, istraživač naučne politike na Univerzitetu u Hong Kongu.
Ipak, prije nego što se takav scenario ostvari, Kina će se morati pozabaviti i sistemskim problemima u svom istraživačkom sektoru. Kritičari upozoravaju da je pristup prema kojem je najvažnije postići rezultate što brže doveo do raširenog problema naučnog nepoštenja, s kojim se kineske vlasti pokušavaju izboriti više od jedne decenije.
Osim toga, dvije smrti zabilježene tokom kliničkih ispitivanja prošle godine otvorile su pitanja o regulativi i etičkim standardima u naprednim biomedicinskim istraživanjima. Napredak bi mogli usporiti i drugi faktori, uključujući rizik od usporavanja ekonomije i sve izraženije geopolitičke napetosti.
Uprkos tim izazovima, kineske vlasti već tri decenije stavljaju nauku i obrazovanje u središte strategije za unapređenje prosperiteta zemlje.
Argument.ba
