Gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina i dalje živi s ustavnim uređenjem koje je zaustavilo rat, ali nije uklonilo duboke političke i društvene podjele. Američka novinska agencija Religion News Service (RNS) objavila je opširnu reportažu iz Sarajeva u kojoj se razmatraju posljedice takvog sistema i zahtjevi za njegovu promjenu.
Novinar David Ian Klein razgovarao je s predstavnicima islamske, katoličke i jevrejske zajednice, intelektualcima i aktivistima koji upozoravaju da ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ograničava politička prava građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda.
Jedan od sagovornika američkog novinara je Emir Zlatar iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, koji upozorava da postojeći ustavni okvir ne omogućava punu demokratsku ravnopravnost.
U središtu problema je činjenica da se najviše državne funkcije, uključujući članstvo u Predsjedništvu BiH, popunjavaju prema etničkim i teritorijalnim kriterijima. Takvo uređenje isključuje pripadnike nacionalnih manjina, ali i građane koji se ne žele nacionalno izjašnjavati.
Američki medij podsjeća da je Evropski sud za ljudska prava još 2009. godine, u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio diskriminaciju u izbornom sistemu. Uprkos tome, ključne ustavne odredbe nisu promijenjene.
Posebnu pažnju u reportaži privlači upozorenje fra Mile Babića o odnosu vjere i nacionalizma u bosanskohercegovačkom društvu.
Babić ukazuje na pojavu u kojoj nacionalistički političari preuzimaju ulogu vjerskih autoriteta, dok pojedini vjerski predstavnici djeluju kao nacionalistički političari.
Takvo preplitanje vjere i politike dodatno otežava prevazilaženje podjela koje su obilježile rat i poslijeratno razdoblje.
O politizaciji religije govori i Muhamed Jusić iz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Njegova upozorenja odnose se na sve izraženije korištenje vjerskog identiteta u političkim sukobima i na posljedice koje takva praksa ostavlja na međureligijske odnose.
Reportaža se bavi i položajem Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Rahela Džidić govori o diskriminaciji i dugogodišnjim problemima povrata imovine, čime američkom čitaocu približava položaj zajednice koja ima višestoljetnu historiju u BiH, ali čiji pripadnici zbog ustavnih ograničenja ne mogu ravnopravno učestvovati u izboru za sve najviše državne funkcije.
Među sagovornicima je i Jakob Finci, jedan od podnosilaca tužbe na osnovu koje je Evropski sud za ljudska prava donio presudu protiv Bosne i Hercegovine.
Finci upozorava na posljedice dugotrajnog odbijanja političkih struktura da provedu ustavne promjene i uklone diskriminatorne odredbe.
Religion News Service navodi procjenu da približno 100.000 građana Bosne i Hercegovine zbog postojećeg ustavnog sistema nema mogućnost kandidovanja za određene najviše državne funkcije.
U reportaži se ukazuje i na širi problem političkog predstavljanja, jer se građanska prava u velikoj mjeri ostvaruju kroz pripadnost jednom od konstitutivnih naroda.
Američki novinar ustavno pitanje Bosne i Hercegovine posmatra i kroz djelovanje vjerskih zajednica, čiji predstavnici mogu imati značajnu ulogu u izgradnji povjerenja, ali i u održavanju postojećih podjela.
Pitanje ustavnih reformi ostaje povezano s evropskim putem Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava predstavlja jedan od dugogodišnjih problema u ispunjavanju demokratskih standarda.
Argument.ba
