Istraživačka mreža Evropske radiodifuzne unije otkrila je WhatsApp grupu u kojoj su stotine posrednika dogovarale međunarodne transfere novca vrijedne stotine miliona eura. Istraga pokazuje da su takve mreže koristili i organizovani kriminal, krijumčari ljudi te osobe povezane s finansiranjem ekstremističkih grupa.
Grupa pod nazivom “The traders of greater Europe” imala je čak 532 člana.
Prema nalazima istraživačke novinarske mreže Evropske radiodifuzne unije (EBU), članovi su putem WhatsAppa koordinirali transfere novca širom svijeta koristeći hawala sistem.
U periodu od februara do decembra 2022. u grupi je razmijenjeno više od 82.000 poruka.
EBU navodi da su dogovoreni transferi bili vrijedni stotine miliona eura.
Istraga je pokazala da su takve mreže korištene za različite oblike kriminala, uključujući trgovinu drogom, krijumčarenje ljudi, pranje novca, poreske prevare i finansiranje terorizma.
Sistem zasnovan na povjerenju
Hawala je stoljećima star sistem prijenosa vrijednosti koji omogućava slanje novca bez klasičnog bankovnog transfera.
Korisnik predaje novac lokalnom posredniku, poznatom kao hawaladar, a njegov partner na drugoj lokaciji isplaćuje odgovarajući iznos primaocu.
Novac zato ne mora fizički prijeći granicu u trenutku transakcije.
Sistem se zasniva prvenstveno na mreži povjerenja između posrednika, koji međusobna dugovanja kasnije poravnavaju drugim transakcijama, trgovinom ili gotovinom.
Hawala se u velikom dijelu svijeta koristi i u potpuno legitimne svrhe, naročito za slanje novca porodicama u državama gdje klasično bankarstvo nije lako dostupno. Britanska poreska uprava upravo takve usluge opisuje kao važne za dijasporske zajednice.
Međutim, ista svojstva koja sistem čine praktičnim – brzina, povjerenje i mali broj formalnih zapisa – mogu ga učiniti privlačnim i kriminalnim mrežama.
Britanski HMRC upozorava da neformalni sistemi poput hawale predstavljaju povećan rizik od pranja novca i finansiranja terorizma upravo zbog ograničene dokumentacije i prekogranične prirode poslovanja.
EBU-ova istraga pokazuje koliko veliki takvi sistemi mogu postati.
Novinari su pratili mreže u više evropskih zemalja i na Bliskom istoku te razgovarali s policijom, tužiocima, bivšim peračima novca, hawala posrednicima i korisnicima sistema.
Belgijski dio istrage dobio je pristup hiljadama sudskih dokumenata iz jednog od najvećih evropskih predmeta povezanih s hawalom.
Upravo u toj istrazi pronađen je WhatsApp chat sa stotinama posrednika.
Belgijski istražni sudija Vincent Guerra opisao je obim transakcija kao izuzetno velik.
Istraga je, prema njegovim riječima, počela kao slučaj finansiranja terorizma, ali je ubrzo otkriveno da je riječ o mnogo široj međunarodnoj mreži.
EBU navodi da su istražitelji u jednom slučaju utvrdili veze između novca iz Brisela i militanata takozvane Islamske države u Siriji.
Slični kanali pojavljivali su se u predmetima trgovine drogom i krijumčarenja ljudi.
Hiljade transakcija i identifikacijskih kodova
Grupa je prema nalazima istrage uglavnom korištena za transfere veće od 5.000 eura, a pojedinačne transakcije znale su biti znatno veće.
Nakon hapšenja osumnjičenih za pranje novca, belgijska policija pronašla je mobilni telefon s velikom količinom podataka.
Među njima su bile hiljade fotografija ličnih dokumenata i novčanica od pet eura s vidljivim serijskim brojevima.
Takvi serijski brojevi mogu služiti kao svojevrsni identifikacijski kod.
Posrednik, naprimjer, pošalje korisniku fotografiju određene novčanice, a osoba koja treba primiti novac mora drugom hawaladaru pokazati odgovarajući broj prije isplate.
Prema podacima koje prenosi istraga, mreža je bila povezana s najmanje 12.000 transakcija.
EBU istovremeno upozorava da je pronađena WhatsApp grupa vjerovatno predstavljala samo mali dio mnogo šireg sistema.
Danski novinari analizirali su još više od 23.000 finansijskih transakcija povezanih s kompanijama koje su korištene za izdavanje lažnih računa i njihove veze s hawala mrežama.
Istraga je pokazala da evropske mreže imaju veze s velikim finansijskim čvorištima izvan kontinenta, uključujući područja Bliskog istoka i jugoistočne Azije.
Jedan bivši perač novca, koji je ranije radio unutar evropskih hawala mreža, rekao je istraživačima da je tokom svog djelovanja učestvovao u transferima vrijednim stotine miliona eura.
Kasnije je, prema njegovim riječima, shvatio da se novac ne koristi samo za obične transfere nego i za trgovinu drogom, prostituciju i finansiranje terorizma.
Važno je ipak razlikovati kriminalne mreže od samog sistema hawale.
Nije precizno tvrditi da je hawala automatski ilegalna ili da svaki njen korisnik učestvuje u pranju novca.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, naprimjer, hawala i slični sistemi potpadaju pod propise za money service businesses.
Posrednici koji ih vode kao poslovnu djelatnost moraju se registrovati za nadzor, primjenjivati mjere protiv pranja novca, a pružaoci usluga prijenosa novca podliježu i pravilima regulatora FCA.
HMRC je 2025. procijenio da se kroz neformalne mreže prijenosa novca u Ujedinjenom Kraljevstvu godišnje opere oko dvije milijarde funti, ali istovremeno naglašava da veliki broj ljudi iste sisteme koristi za legitimno slanje novca porodicama u inostranstvo.
Problem koji je otkrila EBU istraga zato nije samo postojanje hawale, nego razvoj velikih, skrivenih mreža koje posluju izvan regulatornog nadzora.
U njima nekoliko poruka na WhatsAppu može biti dovoljno da se organizuje isplata desetina ili stotina hiljada eura na drugom kraju svijeta, bez korištenja konvencionalnog međunarodnog bankarskog transfera.
Izvor: tportal / BBC / EBU Investigative Journalism Network / HM Revenue & Customs
Argument.ba
