Niz poteza administracije Donalda Trumpa kojima se nastoji posijati sumnja u integritet američkih izbora pojačao je zabrinutost među stručnjacima za izbore, ali i probudio nadu među onima koji negiraju legitimnost izbora, da bi administracija mogla proglasiti vanredno stanje na nacionalnom nivou.
Bijela kuća i savezne agencije SAD ovog ljeta objavile su niz dokumenata, uključujući osporavane analize navodnog glasanja osoba koje nisu američki državljani i historijske obavještajne memorandume, čime su se pojačala očekivanja da bi američki predsjednik mogao pokušati preuzeti veću kontrolu nad novembarskim međuizborima u SAD, piše The Guardian.
Trump je u televizijskom obraćanju u udarnom terminu u julu ponovo tvrdio da su američki izbori podložni stranom utjecaju i ponovio laž da su predsjednički izbori 2020. godine, koje je izgubio od Joea Bidena, bili ukradeni. Nakon Trumpovog govora, Steve Bannon, njegov bivši politički strateg, predvidio je da će predsjednik proglasiti vanredno stanje iz razloga nacionalne sigurnosti kako bi “zaštitio“ izbore.
Proglašenje vanrednog stanja?
“Izvadite olovku broj 2“, rekao je Bannon, desničarski komentator, 29. jula u svom video podcastu War Room. „Dolazi. Dolazi. Samo označite posljednju sedmicu augusta. Dolazi.“
Iako bi Trump i njegovi saveznici mogli pokušati iskoristiti proglašenje vanrednog stanja kako bi osporili legitimnost rezultata novembarskih izbora, stručnjaci kažu da takva odluka ne bi poništila ustavna ograničenja izvršne vlasti u pogledu organizacije izbora. Nijedan predsjednik do sada nije pokušao pozvati se na vanredno stanje kako bi preuzeo kontrolu nad glasanjem.
Kada ga je ranije ovog mjeseca Wayne Allyn Root, desničarski voditelj, upitao da li bi “proglasio vanredno stanje zbog nacionalne sigurnosti u vezi s izborima“, Trump tu ideju nije izričito odbacio.
“Samo ću reći: dešavale su se i čudnije stvari, u redu?“ rekao je predsjednik za Real America’s Voice, desničarski kablovski kanal. “Ostat ću na tome.“
Administracija “pokušava postaviti temelje za proglašenje neke vrste vanrednog stanja kako bi federalizovala izbore“, rekla je Aria Branch, partnerica u advokatskoj grupi Elias Law Group, koja je predvodila tužbu kojom su blokirane prethodne Trumpove izvršne naredbe u vezi s organizacijom izbora. „Mislim da predsjednik traži bilo kakvu priliku da to uradi.“
‘Moramo biti spremni na sve’
“Mislim, slušajte, prilično je očigledno da čovjek gubi dodir sa stvarnošću, tako da mislim da moramo biti spremni na sve“, rekao je Santiago Mayer, predsjednik organizacije Voters of Tomorrow, organizacije za zaštitu biračkog prava koju predvode pripadnici generacije Z. „Dugo smo razmišljali i pripremali se za svaki mogući scenarij i sve što bi on mogao pokušati. Mislim da je naš krajnji fokus izvesti dovoljno birača na izbore tako da, šta god on uradi, to ne bude uspješno.“
Demokratski članovi američkog Kongresa posljednjih mjeseci simulirali su moguće strategije odgovora na poteze izvršne vlasti, razmatrajući scenarije poput dezinformacijskih videa generiranih umjetnom inteligencijom i slanja agenata Imigracijske i carinske službe (ICE) na biračka mjesta.
Progresivne organizacije koje se bave zaštitom demokratije također su se pripremale za mogućnost da se nešto dogodi prije izbora.
Prisustvo Tulsi Gabbard, Trumpove bivše direktorice nacionalne obavještajne službe, tokom racije FBI-ja u okrugu Fulton u saveznoj državi Georgiji ranije ove godine izazvalo je pitanja. Gabbard je kasnije pred Kongresom svjedočila da je vodila istragu o tvrdnjama o stranom miješanju u američke izbore.
Njen tim bio je uključen u zapljenu i pregled glasačke opreme u Portoriku, a mjesecima je istraživao potencijalne ranjivosti glasačkih mašina i mogućnost stranog utjecaja.
Kada je Gabbard podnijela ostavku 30. juna, Trump je za vršioca dužnosti imenovao svog dugogodišnjeg saveznika Billa Pultea. Taj potez su žestoko kritizirali članovi obje stranke, ukazujući na Pulteov nedostatak iskustva u obavještajnom sektoru.
Iako je Jay Clayton kasnije trajno preuzeo tu funkciju, navodi se da je Pulte, iz manje vidljive pozicije, nastavio gurati narativ o stranom miješanju u izbore.
“Zato je Pulte toliko važan“, rekao je Bannon u julu. „Dakle, uh, Jay Clayton ima velike cipele koje mora popuniti. Svakog dana ćemo ga pritiskati pitanjima poput: gdje je sljedeća objava o ovome?“
U noći Trumpovog julskog obraćanja Bannon je CNN-u poslao poruku: „Odmah nam treba vanredno stanje zbog nacionalne sigurnosti u vezi s međuizborima – ovo je snažna osnova za to.“
Ty Cobb, bivši pravnik Bijele kuće koji je danas oštar Trumpov kritičar, upozorio je na isto tokom gostovanja na PBS-u nakon Trumpovog televizijskog obraćanja.
“Pa, mislim da je večerašnji govor osmišljen tako da stvori osnovu koja mu je potrebna za proglašenje vanrednog stanja u vrijeme izbora ili otprilike tada“, rekao je.
Prisustvo ICE agenata
Prisustvo agenata ICE-a na biračkim mjestima je „gotovo sigurno“, rekao je Cobb, koji je također doveo u pitanje mogućnost da budu prisutni i pripadnici Nacionalne garde.
“Bilo šta čime bi se zastrašili manjinski birači, posebno birači imigranti, kao i bilo šta što bi im omogućilo da pokušaju zaplijeniti glasačke mašine, kao što je Trump želio učiniti 2020. godine, ali mu je [tadašnji državni tužilac] Bill Barr objasnio da za to jednostavno nema nikakvog osnova.“
“Glasanje osoba koje nisu državljani… jednostavno nije široko rasprostranjen problem“
Nakon Trumpovog televizijskog obraćanja, radna grupa Bijele kuće pod nazivom „Government Transparency Task Force“, koju čine članovi Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), Centralne obavještajne agencije (CIA) i Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS), počela je na stranici Bijele kuće objavljivati deklasificirane dokumente o „integritetu izbora“.
Prvi paket uključivao je deklasificirane obavještajne memorandume koji su opisivali ranjivosti elektronskih glasačkih mašina, strani pristup podacima o registraciji birača u saveznim državama i strategije stranog digitalnog manipuliranja.
Veliki dio tog materijala već je bio poznat javnosti, a dokumenti su uglavnom predstavljali procjenu američkih obavještajnih službi da nema dokaza da je Peking mijenjao rezultate izbora 2020. godine, koje je Trump izgubio.
Sedmicu kasnije, Trump i njegovi saveznici brzo su se uhvatili za saopćenje Mikie Sherrill, guvernerke New Jerseyja, da je 6.600 osoba koje nisu državljani bilo registrovano za glasanje zbog softverske greške.
Iako je manje od 400 njih zaista glasalo, ta informacija iskorištena je za pojačavanje lažnih tvrdnji da se na biračkim spiskovima nalazi veliki broj osoba koje nisu američki državljani.
DHS je 31. jula objavio javno saopćenje u kojem je tvrdio da administrativne greške u New Jerseyju pokazuju potrebu za standardiziranim federalnim nadzorom.
Radna grupa je također deklasificirala dokumente iz slučaja u Michiganu, gdje je FBI istraživao sumnju na lažne registracije birača od strane organizacije koja je poticala ljude da izađu na izbore. U tom slučaju nisu podignute krivične optužnice. Objavljeni su i istražni materijali povezani sa prikupljanjem podataka o biračima u okrugu Maricopa u Arizoni.
Tempo objavljivanja dokumenata se ubrzava
U ponedjeljak je radna grupa deklasificirala i objavila istražne spise povezane s istragom kineske obavještajne službe. U njima se navodi kako je osramoćeni bivši demokratski član Kongresa Eric Swalwell agentima FBI-ja rekao da je „povremeno bio u vezi“ s Christine Fang, kineskom državljankom koja je navodno bila uključena u kampanju političkog utjecaja.
U utorak je američki Biro za popis stanovništva objavio dokument u kojem tvrdi da je identificirao 24.000 osoba koje nisu državljani SAD, a koje su glasale na izborima 2020. godine, na osnovu preliminarnog poređenja 128 miliona zapisa.
Biro nije objavio metodologiju koju je koristio, zbog čega su ga organizacije koje se bave zaštitom demokratije oštro kritizirale.
“Ova navodna analiza zasnovana na podacima popisa stanovništva ne izdržava ni osnovnu provjeru“, rekao je David Becker, izvršni direktor Centra za izbornu inovaciju i istraživanje. “Administracija ne daje dovoljno objašnjenje kako je došla do ovih brojeva – i to s dobrim razlogom.“
Branch iz Elias Law Groupa rekla je da Trumpova administracija „traži“ pravnu osnovu za izvršnu naredbu.
“Mislim da vjeruju da bi takva osnova mogla postojati. Mislim da takav dokument jednostavno ne postoji, jer je činjenica da su naši izbori sigurni“, rekla je.
“Glasanje osoba koje nisu državljani na našim izborima jednostavno nije široko rasprostranjen problem… Sav strah i narativ koji se grade oko tog pitanja potpuno su neutemeljeni i zapravo služe samo tome da se izazove strah i postave temelji za buduće djelovanje.“
U julu je DHS također objavio analizu u kojoj tvrdi da je 278.000 osoba koje nisu državljani SAD-a registrovano za glasanje na federalnim izborima. Ni tada nije objavljena metodologija kojom su te osobe identificirane, niti je navedeno koliko su zvaničnici sigurni u svoju procjenu.
Poznato je da alat koji je korišten za označavanje osoba koje nisu državljani na biračkim spiskovima nije dovoljno precizan.
‘Osnivači su prepoznali rizik centralizacije moći’
Kada je Bijela kuća upitana o mogućnosti da Trump izvršnom naredbom proglasi vanredno stanje u vezi s izborima, nije isključila tu mogućnost, već je odbila komentirati hipotetičke scenarije.
“Ekstremni liberalni demokrati sprečavaju Amerikance da imaju potpuno povjerenje u svoje izbore odbijajući glasati za Save America Act“, rekla je Lauren Bis, glasnogovornica Bijele kuće, misleći na zakon kojim bi se pooštrila pravila glasanja.
“Američki narod ogromnom većinom podržava ovaj zakon zdravog razuma koji osigurava da Amerikanci, i samo Amerikanci, odlučuju o našim izborima. Predsjednik Trump je potpuno u pravu: ili ćemo ovo sada popraviti, ili ćemo izgubiti našu zemlju.“
Zakon Save America Act zahtijevao bi od saveznih država da svoje biračke spiskove dostave federalnim vlastima na pregled, čime bi DHS-u praktično dao ovlasti da iz registra izbriše svakoga za koga procijeni da nema pravo glasa.
Zakon bi također značajno ograničio glasanje putem pošte – praksu koju je Trump više puta kritizirao, iako je navodno i sam glasao putem pošte još ove sedmice na republikanskim predizborima na Floridi – te bi zahtijevao dokumentovani dokaz o državljanstvu prilikom registracije za glasanje i ograničen broj prihvatljivih ličnih dokumenata sa fotografijom prilikom glasanja.
“Mislim, pažljivo pratimo ono što administracija govori“, rekla je Branch, koja samu retoriku vidi kao čin zastrašivanja.
“Ustav je po ovom pitanju izuzetno jasan, a osnivači su prepoznali rizik centralizacije moći nad izborima u izvršnoj vlasti. To je veoma korisno kada je riječ o pokretanju sudskih postupaka kojima bi se suprotstavili ovakvim pokušajima”, rekla je, piše The Guardian.
Argument.ba
