Svjetsko tržište hrane u julu je ponovo zabilježilo rast cijena, a među proizvodima koji su najviše poskupjeli nalaze se pšenica, kukuruz, šećer i biljna ulja. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorava da bi vremenske nepogode, geopolitičke napetosti i rast cijena energije mogli dodatno utjecati na nova poskupljenja u narednom periodu.
Prema najnovijem izvještaju FAO-a, indeks cijena hrane u julu je dostigao prosječnih 131,1 bod, što predstavlja povećanje od 0,6 posto u odnosu na juni. U poređenju s istim mjesecom prošle godine, indeks je viši za jedan posto, prenosi Faktor.e
Najizraženiji rast zabilježen je kod žitarica. Njihov indeks povećan je za 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, čime je nadoknađen junski pad, dok su cijene u odnosu na juli prošle godine više za 6,9 posto.
Najveći pojedinačni skok zabilježila je pšenica, koja je poskupjela za 5,8 posto. FAO taj rast povezuje s problemima u izvozu iz crnomorske regije te strahom da bi ekstremno visoke temperature mogle smanjiti prinose u vodećim zemljama proizvođačima.
Cijena kukuruza porasla je za 3,6 posto zbog toplog i suhog vremena u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, ali i zbog viših cijena energije uzrokovanih geopolitičkim tenzijama. Istovremeno, cijene riže ostale su gotovo nepromijenjene.
Poskupljenje je zabilježeno i na tržištu biljnih ulja. Njihov indeks povećan je za dva posto i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine. Rast cijene palminog ulja povezan je s većom potražnjom iz indonezijskog sektora biodizela i skupljom sirovom naftom, dok je sojino ulje poskupjelo zbog snažne potražnje u Sjedinjenim Američkim Državama i na svjetskom tržištu. Za razliku od toga, cijene suncokretovog i ulja uljane repice bile su u padu.
Šećer je tokom jula poskupio za 5,6 posto. Na rast cijena utjecali su dugotrajna suša u Evropskoj uniji, nepovoljni vremenski uslovi povezani s fenomenom El Niño u Aziji te očekivana veća potražnja za etanolom u Brazilu nakon privremenog povećanja njegovog udjela u benzinu.
Za razliku od većine prehrambenih proizvoda, cijene mesa su pale prvi put ove godine. FAO-ov indeks mesa smanjen je za 2,8 posto u odnosu na rekordni nivo iz juna. Pad cijena zabilježen je kod peradi i svinjskog mesa zbog veće ponude i slabije globalne potražnje, dok je govedina blago pojeftinila usljed manje potražnje iz Azije. Istovremeno, ovčetina je dostigla rekordnu cijenu zbog ograničene ponude iz zemalja Oceanije.
Niže cijene zabilježili su i mliječni proizvodi. Njihov indeks smanjen je za 0,7 posto, pri čemu su pojeftinili maslac, punomasno i obrano mlijeko u prahu. Izuzetak je sir, čija je cijena prvi put u posljednjih godinu dana porasla zbog smanjene proizvodnje mlijeka u Evropskoj uniji.
U izvještaju Food Outlook FAO navodi da bi svjetska proizvodnja hrane u sezoni 2026/27. trebala ostati na historijski visokom nivou, iako nešto nižem nego godinu ranije. Organizacija ipak upozorava da će buduća kretanja na tržištu u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, posebno utjecaja fenomena El Niño, kao i od cijena energije i đubriva, geopolitičkih tenzija te neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.
Argument.ba
