Iako je Bosna i Hercegovina za sedam mjeseci ove godine gotovo prepolovila uvoz električne energije, što ukazuje na stabilniju domaću proizvodnju, energetski sektor u nastavak ljeta ulazi pod pritiskom suše, rastacijena na evropskom tržištu i neizvjesnosti da li će hidrološke prilike ugroziti snabdijevanje i poskupjeti uvoz struje.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, za sedam mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini je uvezena električna energija u vrijednosti od 197,8 miliona KM, dok je istovremeno izvezena struja vrijedna 401,2 miliona KM, prenosi Indikator.ba.
U odnosu na isti period prošle godine, uvoz je, govore podaci, gotovo prepolovljen, jer je za sedam mjeseci prošle godine iznosio 390,4 miliona KM, što je oko 192,7 miliona KM više nego ove godine.Istovremeno je smanjen i izvoz, sa 508,8 miliona KM u prvih sedam mjeseci prošle godine na 401,2 miliona KM ove godine, odnosno za oko 107,6 miliona KM.
Najviše električne energije uvezeno je iz Srbije, u vrijednosti od 51,96 miliona KM, a slijedi Hrvatska sa 48,35 miliona, Slovenija sa 38,70 miliona i Crna Gora sa 25,29 miliona KM. Najveće izvozno tržište bila je takođe Srbija, gdje je plasirana električna energija vrijedna 189,64 miliona KM, dok su iza nje Hrvatska sa 67,57 miliona, Slovenija sa 54,79 miliona, Švajcarska sa 28,73 miliona i Crna Gora sa 27,10 miliona KM.
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istakao je da je pad uvoza električne energije na prvi pogled pozitivan pokazatelj, jer upućuje na to da je domaća proizvodnja povećana, ali da je za konačne ocjene neophodno detaljnije analizirati strukturu uvoza i izvoza.
– Dobro je što je uvoz smanjen, jer to najvjerovatnije znači da je povećana domaća proizvodnja. Ipak, treba vidjeti po kojim cijenama je struja nabavljana i kakva je struktura uvoza i izvoza. Nije dobro što je istovremeno smanjen i izvoz, ali je manji uvoz povoljan sa stanovišta platnobilansne pozicije elektroprivreda – rekao je Bečarević.
Prema njegovim riječima, jedan od razloga manjeg uvoza mogao bi biti i snažan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
– Vjerovatno je značajan doprinos dala proizvodnja privatnih investitora, prije svega iz solarnih i vjetroelektrana. Ekspanzija ovih kapaciteta je velika i sve više energije iz tih izvora ulazi u elektroenergetski sistem – kazao je on.
Argument.ba
