U političkim krugovima u Libanonu navodno vlada nova nervoza, ali rasprave i nagađanja ispod glasa ovoga puta nisu usmjerene na Sjedinjene Države ili Izrael, nego na prijetnju iznutra – Jedinicu 121.
Poznata kao “Hezbolahov stroj smrti” i najtajnovitija te najbrutalnija postrojba te militantne skupine, Jedinica 121 povezuje se s nekim od najozloglašenijih političkih atentata u zemlji, uključujući ubojstvo bivšeg premijera Rafika al-Haririja 2005. godine.
Navodno se sada, nezadovoljna mirovnim sporazumom između Libanona i Izraela koji je uvelike ograničio Hezbolahove operacije protiv židovske države, ponovno okuplja i ekipira, kako piše britanski The Telegraph.
“Riječ je o jednoj od najtajnovitijih i najsmrtonosnijih jedinici na svijetu, odmah iza slične ruske jedinice GRU-a”, rekao je za Telegraph Ronen Solomon, autor nadolazeće trilogije o libanonskoj proiranskoj šijitskoj grupi Hezbolah i njezinim globalnim operacijama. “Ona se ne bori protiv Izraela, nego protiv vlastitih građana”, dodaje Solomon.
Jedan libanonski političar blizak premijeru Nawafu Salamu izjavio je da među visokim dužnosnicima koji sudjeluju u provedbi okvirnog sporazuma s Izraelom postoji velika zabrinutost zbog djelovanja Jedinice 121. “U krugovima u kojima radim itekako postoji svijest o Jedinici 121. Na najvišim razinama vlasti ljudi su itekako svjesni njezina postojanja. I dalje izaziva isti osjećaj straha”, rekao je dužnosnik. “Premijer i predsjednik uveli su pojačane sigurnosne mjere. Dodatna zaštita osigurana je i pregovaračkom timu”, dodao je.
Jedinica broji tek oko 20 operativaca, od kojih većina potječe iz obitelji dugogodišnjih pripadnika Hezbolaha. Djeluje odvojeno od Hezbolahove jedinice za inozemne operacije, Jedinice 910, a financijska sredstva i logističku potporu prima izravno od Iranske revolucionarne garde (IRGC).
Odred za unutarnje likvidacije
Hezbolah je i dalje najveći i najmoćniji regionalni saveznik Irana, a njegovi kontinuirani sukobi s Izraelom ugrožavaju i širi mirovni sporazum između Sjedinjenih Država i Irana, kako navodi konzervativni britanski dnevnik. Godinama je vrlo malo ljudi znalo za službeni naziv ove postrojbe. “Tek je 2020. godine, tijekom povijesne presude Posebnog suda za Libanon u slučaju atentata na Rafika al-Haririja, prvi put javno otkriven njezin službeni naziv – Jedinica 121, Hezbolahov odred za unutarnje likvidacije, koji je djelovao izravno pod zapovjedništvom ubijenog šefa Hezbolaha Hassana Nasrallaha i primao naredbe isključivo od njega”, rekao je Solomon.
Ubojstvo premijera izazvalo je politički potres u Libanonu i dovelo do okončanja sirijske vojne prisutnosti u zemlji. Dugogodišnji vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah ubijen je tijekom izraelske “Operacije novi poredak” 2024. godine, zajedno s nizom drugih visokih dužnosnika u Bejrutu. Vjeruje se da je ubrzo nakon toga u Siriji poginuo i Salim Ayyash, zapovjednik Jedinice 121. Nije poznato tko ga je naslijedio, iako se pretpostavlja da izraelske službe raspolažu tom informacijom.
Mustafa Badreddine, Ayyashov prethodnik, poginuo je u izraelskim zračnim napadima u Siriji 2016. godine. Nekoliko drugih pripadnika pobjeglo je u Siriju nakon što su između 2014. i 2022. u odsutnosti osuđeni za Haririjevo ubojstvo.
Jedinica sada, kako piše Telegraph, izravno odgovara Naimu Qassemu, aktualnom čelniku Hezbolaha, kao jedna od rijetkih struktura koje su neposredno podređene vrhovnom vodstvu organizacije. “Jedinica se ne oslanja samo na automobile-bombe”, kaže Solomon. “Specijalizirana je za inscenirane prometne nesreće, trovanja, napade nožem i otmice koje završavaju pronalaskom tijela u navodnim prometnim nesrećama.” No, njihove se metode razvijaju, a bespilotne letjelice povezane optičkim vlaknima najnoviji su resurs u njihovu arsenalu. “Više im nisu potrebni automobili-bombe niti ubojstva iz neposredne blizine”, kaže Solomon.
Unatoč tajnovitosti koja okružuje skupinu, glasnogovornik izraelske vojske za arapski jezik, Avichay Adraee, krajem 2025. objavio je videosnimke, fotografije i dokumente za koje tvrdi da pokazuju kako je Jedinica 121 nastavila provoditi politička ubojstva u Libanonu godinama nakon atentata na Haririja.
Među navodnim operacijama navode se ubojstvo Wissama al-Hassana, šefa obavještajne službe libanonske policije, 2012. godine, zatim atentat na četvero zaposlenika bejrutske luke i carine 2021. godine, koji su navodno znali za Hezbolahovo skladištenje amonijeva nitrata (vezano uz katastrofalnu eksploziju broda u luci u Bejrutu 2020. godine, nap. a.), te ubojstvo novinara Lokmana Slima, koji je u veljači 2021. ubijen u svom automobilu, nakon što je optužio Hezbolah i tadašnjeg sirijskog diktatora Bashara al-Assada za odgovornost za eksploziju u bejrutskoj luci.
Širi američko-iranski sporazum, sklopljen pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa, zahtijeva da libanonska vlada razoruža Hezbolah prije nego što se izraelske snage povuku s juga zemlje. Qassem, koji se nadao da će Hezbolah ostati zaštićen tim sporazumom, odmah je kritizirao taj zahtjev.
Glavnu riječ vodi IRGC
Ipak, budući da je Hezbolah posljednje dvije godine znatno oslabljen izraelskim vojnim operacijama, libanonski političar koji je govorio za Telegraph smatra da bi atentat na nekog od najviših državnih dužnosnika imao vrlo visoku cijenu. “No, ne mogu jamčiti da to ne bi učinili. Na kraju je to odluka Iranske revolucionarne garde. Sigurnosnim i vojnim operacijama Hezbolaha upravlja IRGC, koji određuje smjer djelovanja. Hezbolah više nema mogućnost reći ‘ne’”, objasnio je on.
Jedan zastupnik u libanonskom parlamentu također se složio da Iran u konačnici ima presudan utjecaj. Prema njegovim riječima, Teheran je pokušavao osigurati primirje između Hezbolaha i Izraela usporedno s vlastitim primirjem sa Sjedinjenim Državama, no nedavni okvirni sporazum poremetio je taj plan. “Ne vjerujem da IRGC želi ugroziti ovaj sporazum sa SAD-om. Izuzetno su zabrinuti za svoj položaj i odnos s Amerikancima”, rekao je, dodajući kako su libanonski političari i aktivisti danas spremniji javno kritizirati Hezbolah nego u bilo kojem razdoblju posljednjih godina.
Ali Alamine, glavni urednik portala Janoubia i jedan od najistaknutijih kritičara Hezbolaha, i sam je iskusio prijetnje te organizacije. “Danas Hezbolah pokušava pronaći nove saveznike, a razdoblje kada su novinari i politički protivnici bili sustavno na meti bilo je prije rata, prije Assadova pada i prije niza događaja koji su u međuvremenu promijenili okolnosti”, rekao je Alamine za The Telegraph.
“Hezbolah i dalje prijeti, ali vjerujemo da više nije sposoban održavati razinu zastrašivanja i terora kakvu je imao prije. Novi val političkih atentata označio bi početak kraja Hezbolaha jer bi takva kampanja nasilja dodatno okrenula Libanon protiv njih. Njihovi pokušaji uspostavljanja novih odnosa s drugim državama i arapskim zemljama izgubili bi smisao, međunarodna potpora dodatno bi oslabila, a Izrael bi dobio još više razloga za nove vojne napade na Hezbolah”, zaključio je Ali Alamine.
Argument.ba
