Za većinu ljudi koji se bave kriptovalutama, Bitcoin je ostao sinonim kriptotržišta. Najpoznatija i najstarija kriptovaluta kreirana 2009. tada je vrijedila manje od desetine centa.
Na dan pisanja ovog teksta, jedan Bitcoin vrijedi više od 61.000 američkih dolara, a njegov „all time high“, odnosno najveća vrijednost ikad iznosila je blizu 125.000 dolara. Za većinu, ova virtualna valuta postala je simbol bogatstva koje se misteriozno stiče preko noći preko digitalne, neopipljive vrijednosti i preko decentralizovanog sistema.
Danas na tržištu postoje desetine hiljada coin-a, odnosno virtualnih novčanica, a trgovanje njima postaje sve popularnije i u BiH. Prva i najstarija kriptoberza i mjenjačnica iz Banjaluke BCX formirana 2018. danas bilježi 45.000 korisnika, uglavnom iz BiH, kaže nam direktor Boris Majstorović.
-Imamo neke predikcije koje je radila Chainanalysis, kompanija koja prati kriptotransakcije, da se 5 % stanovništva u BiH bavilo ili se bavi kriptom, kaže Majstorović.
Zakonski okvir
Bez obzira na sve više korisnika kriptovaluta, u BiH kirptotržište nije regulisano posebnim zakonima. Državni Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma tretira virtualne valute (što se faktički odnosi na kriptovalute), u kontekstu sprečavanja zloupotreba. Definisane su obaveze kripto mjenjačnica i servisa, na primjer, identifikacija klijenata, praćenje transakcija, prijava sumnjivih transakcija i slično.
Republika Srpska je korak ispred Federacije BiH u regulaciji kriptotržišta. Virtualne valute dio su od 2022. dio Zakona o tržištu hartija od vrijednosti gdje se definiše ko smije pružati usluge usluge razmjene kriptovluta, a to su mjenjačnice i berze, a Komisija za vrednosne papire vodi i evidenciju takvih kompanija.
U Federaciji, nema posebog zakona, što ne znači da građani ne mogu koristiti usluge kripto mjenjačnica. To ne znači da su kriptovalute nelegalne, već da su samo djelomično regulisane, napominju u BCX-u i zalažu se za usvajanje posebnog zakona:
-Valjalo bi da se u oba entiteta usvoji poseban zakon, lex specialis, koji bi regulisao ovu našu oblast. To je najčešće zakon o digitalnoj imovini, kao u Srbiji. U Hrvatskoj i EU imamo zakon MiCA koji definiše oblast digitalne imovine, navodi Majstorović.
Oporezivanje
Suštinski, u kompaniji BCX moguće je prodavati kriptovalute za fiat novac, kako se „pravi“ novac naziva kriptožargonom. To znači da je u svakom trenutku moguće prodati kripto za fiat i obratno. U tom slučaju plaća se porez na dobit.
U praksi, ako ste kupili Bitcoin ili bilo koju drugu kriptovalutu za 1.000 maraka, a prodali za 1.500, dobit iznosi 500 KM. U Republici Srpskoj porez na takvu dobit za fizička lica iznosi 13 %, a u Federaciji BiH 10 %, te 4 % poreza za zdravstvo. Porez na dobit koju ostvare pravna lica je 10 %.
-Mi se u praksi suočavamo da službenici u poreskoj upravi nisu dovoljno edukovani vezano za kripto, pa naš klijent često hoda od šaltera do šaltera, a niko mu ne zna objasniti i onda ljudi često odustanu od plaćanja, pojašnjava Majstorović.
Sigurnost investiranja
U BCX-u napominju da su kriptovalute i dalje visokorizična investicija i savjetuju ulaganje manjih iznosa, navodeći da je moguće mnogo izgubiti, ali i zaraditi. Majstorović navodi pojedine slučajeve prevara putem društvenih mreža, u kojima su lažni brokeri nudili profit, navodeći žrtve da ulažu u kripto i pokazujući lažne račune na kojima se vidi ogromna dobit.
U BCX-u upozoravaju na oprez protiv takvih prevara. Na pitanje koje su kriptovalute najbolje za investiranje, Majstorović kaže da su to takozvani „stablecoins“, osnosno stabilne valute poput Bitcoin-a, Ethereuma i slično kojima se, između ostalog, može trgovati i na toj banjalučkoj berzi.
Argument.ba
