Evropska unija nalazi se pred važnom odlukom koja bi mogla promijeniti način na koji se proizvodi, označava i prodaje hrana na njenom tržištu. U planu je ublažavanje postojećih pravila za genetski modificirane organizme (GMO), posebno kada je riječ o novim tehnologijama poput CRISPR/Cas.
Trenutno u European Union važe strogi propisi: svi GMO proizvodi moraju proći detaljnu procjenu rizika, biti jasno označeni i omogućiti praćenje kroz cijeli lanac snabdijevanja. Ovaj sistem omogućava potrošačima i proizvođačima da donose informirane odluke.
Međutim, predložene promjene predviđaju izuzeće za veliki broj biljaka nastalih novim genetskim tehnikama. To bi značilo da bi takvi proizvodi mogli stići na tržište bez obaveznog označavanja i bez detaljne procjene rizika. Kritičari upozoravaju da bi time bila smanjena transparentnost i ograničeno pravo potrošača da znaju šta kupuju.
Posebnu zabrinutost izaziva i pitanje kontrole tržišta sjemena. Velike kompanije poput Bayer i BASF već imaju snažnu poziciju u ovoj oblasti, a nova pravila bi im mogla dodatno olakšati dominaciju. Mali i srednji proizvođači, s druge strane, strahuju da bi mogli biti stavljeni u nepovoljan položaj.
O ovim promjenama će konačnu riječ dati European Parliament, koji je ranije zagovarao oprezniji pristup, uključujući obavezno označavanje GMO proizvoda i ograničavanje patentiranja sjemena.
U pozadini ove rasprave nalazi se šire pitanje, kako uskladiti tehnološki napredak s pravima potrošača i zaštitom okoliša. Genetske modifikacije već se koriste za povećanje otpornosti biljaka na bolesti, sušu i štetnike, ali i za produženje roka trajanja proizvoda poput rajčice ili krompira.
Nove tehnologije, poput CRISPR-a, omogućavaju preciznije izmjene gena, ali istovremeno otvaraju i nova etička i regulatorna pitanja. Predstojeća odluka EU mogla bi imati dugoročne posljedice ne samo za poljoprivredu, već i za način na koji građani biraju i konzumiraju hranu.
Argument.ba
