Uvođenje taksi na izvoz struje iz regiona u EU dovelo je do ozbiljnih problema na tržištu Zapadnog Balkana, zbog čega je ministar energetike Crne Gore Admir Šahmanović uputio pismo nadležnom odboru Evropskog parlamenta u ime pet ekonomija regiona, među kojima je i Srbija, pišu podgoričke “Vijesti”, prenio je danas Nedeljnik.rs.
U tom zajedničkom apelu zatražena je hitna izmena pravila koja, kako je ocijenjeno, direktno ugrožavaju izvoz struje i usporavaju energetsku integraciju čitavog regiona sa Evropskom unijom.
Traži se, kako se navodi, izmjena Uredbe (EU) 2023/956 u vezi sa pravilom o električnoj energiji kao CBAM (Mehanizam prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika) robi.
Problem je, kako je istaknuto u pismu u koje su “Vijesti” imale uvid, nastao početkom ove godine usljed primjene CBAM, koji predviđa dodatne finansijske naknade na svu električnu energiju iz regiona, bez obzira na izvor proizvodnje.
“Nova pravila su već izazvala pad izvoza”, naglašeno je u pismu, prenio je Nedeljnik.
Šahmanović je evroposlanicima napisao da je neselektivno oporezivanje “dovelo do neizvjesnosti na našim tržištima električne energije, i kao rezultat toga primijetili smo nedostatak interesovanja partnera iz EU da kupuju električnu energiju, uključujući i onu iz obnovljivih izvora, od naših proizvođača, koja je bila obilna i čista zbog povećane proizvodnje hidroelektrana usljed sezonskih padavina”.
Šahmanović je, objašnjavajući taj problem u ime pet regionalnih privreda, naglasio da jasan raspored reformi obezbjeđuje sigurnost u procesu pristupanja, ali je upozorio da “CBAM, međutim, uvodi strože uslove i kraće rokove, te se takođe čini da blokira naše napore za uspešno spajanje tržišta električne energije”.
“Koliko su gubici usljed CBAM pravila već sada ozbiljni najbolje pokazuje podatak da je samo crnogorska Elektroprivreda zbog primjene ovog mehanizma u prva tri mjeseca tekuće godine izgubila 13 miliona evra prihoda od izvoza”, navele su “Vijesti”, prenio Nedeljnik.
Ekonomije Zapadnog Balkana, kako je navedeno, apelovale su na Brisel da se ciljevi u oblasti klime i integracije energetskog tržišta moraju primjenjivati tako da međusobno podržavaju ekonomije zemalja kandidata, umjesto da ih finansijski kažnjavaju i izoluju.
Argument.ba
