Građani, naročito u Sarajevu, sve češće pitaju kako je moguće da se u Kantonu Sarajevu više ne mogu kupiti bez recepta lijekovi poput Controloca, koji je za smanjenje želučane kiseline ili Fenix. Zatim mast Tobrex, Voltaren, Nimulid, pa čak ni Rivanol.
Možete kupiti tablete za šećer i pritisak, a ne može rivanol
– Ne mogu da vjerujem da se u apoteci bez recepta ne može kupiti Rivanol ili recimo tablete Nimulid protiv bolova. Zatim, Controloc za želudac. Odavno nam ne daju da kupimo mast Tobrex za oči bez recepta. Da biste to mogli kupiti u apoteci, mora vam prepisati ljekar, a ljekara manjak u Sarajevu i sada morate čekati sa bolesnim da vam se prepiše neki od ovih lijekova koji su se do jučer mogli kupiti. Ali zato kada vam kod redovne terapije ponestane lijekova do sljedeće jer kutija ima 28 tableta, možete bez problema kupiti tablete za srce, pritisak, šećer koji nisu nimalo bezopasni, a ni jeftini – priča nam čitateljka Sabiha N. iz Sarajeva i dodaje:
– Još malo pa će nam zabraniti da kupimo i paracetamol. Nešto će izmisliti, a mnogo opasnije lijekove možete bez problema da kupite. Ranije se mogao kupovati Tylol hot na komad, ali onda su se odjednom dosjetili da više ne može, pa možete birati manje ili veće pakovanje, zavisi kako ste pri parama.
U Ministarstu zdravstva Kantona Sarajevo smo pitali ko odlučuje i na osnovu čega koji lijek stanovnici Sarajeva mogu kupiti, a za koji im je potreban recept.
Svjesni smo nedostatka ljekara
– Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo nema ingerencije niti odlučuje za koje lijekove je potreban recept. Isključivo proizvođač podnosi zahtjev Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, koja određeni lijek registruje kao lijek čiji je režim izdavanja sa ili bez recepta.
Apoteka je dužna izdavati lijekove u skladu sa dozvolom o stavljanju lijeka u promet. Na sekundarnom pakovanju (kutiji) svakog lijeka naveden je način njegovog izdavanja, koji je magistar farmacije dužan poštovati.
U Kantonu Sarajevo se vrši kontinuirani nadzor nad primjenom važećih zakonskih propisa iz oblasti apotekarske djelatnosti (od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove), uključujući i poštivanje režima izdavanja lijekova, na šta ovo ministarstvo nema direktan utjecaj.
Ono što smo bili u mogućnosti učiniti jeste da smo inicirali izmjene Zakona o apotekarskoj djelatnosti prema Federalnom ministarstvu zdravstva, kao i prema Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. Svjesni smo činjenice da postoji nedostatak ljekara i da su često preopterećeni, međutim, nažalost, Ministarstvo nema mogućnost da samostalno utječe na izmjenu navedenih procedura – navela je za Faktor Bilsena Šahman, pomoćnica ministra za zdravstvenu zaštitu.
Argument.ba
