Kremlj je dramatično povećao ličnu sigurnost oko predsjednika Vladimira Putina , instalirajući sisteme za nadzor u domovima bliskih saradnika kao dio novih mjera izazvanih nizom atentata na visoke ruske vojne ličnosti i strahom od državnog udara, prema izvještaju evropske obavještajne agencije koji je dobio na uvid CNN.
Kuharima, tjelohraniteljima i fotografima koji rade s predsjednikom također je zabranjeno putovanje javnim prijevozom, navodi se u dosijeu. Posjetioci šefa Kremlja moraju biti dva puta pregledani, a oni koji rade blizu njega mogu koristiti samo telefone bez pristupa internetu, dodaje se u dokumentu, prenosi CNN.
Neke od mjera uvedene su posljednjih mjeseci nakon ubistva visokog generala u decembru, što je izazvalo spor u najvišim redovima ruskog sigurnosnog establišmenta, navodi se u izvještaju. One ukazuju na rastuću nelagodu unutar Kremlja dok se suočava sa rastućim problemima kod kuće i u inostranstvu, uključujući ekonomske poteškoće, sve veće znakove neslaganja i neuspjehe na bojnom polju u Ukrajini.
Ruski sigurnosni zvaničnici drastično su smanjili broj lokacija koje Putin redovno posjećuje, navodi se u izvještaju. On i njegova porodica prestali su ići u svoje uobičajene rezidencije u Moskovskoj oblasti i na Valdaj, predsjednikovo osamljeno ljetno imanje koje se nalazi između Sankt Peterburga i glavnog grada.
U izvještaju se navodi da ove godine do sada nije posjetio vojni objekat, uprkos redovnim putovanjima u 2025. godini. Kako bi zaobišao ova ograničenja, Kremlj objavljuje unaprijed snimljene slike njega javnosti, dodaje se u izvještaju.
Od invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin također provodi sedmice u nadograđenim bunkerima, često u Krasnodaru, obalnoj regiji koja graniči s Crnim morem, udaljenoj nekoliko sati od Moskve, navodi se u izvještaju.
Dosije, koji je CNN-u i drugim medijima objavio izvor blizak evropskoj obavještajnoj agenciji, dolazi u vrijeme rastuće krize oko Kremlja, četiri godine nakon početka brutalnog i zloslutnog rata.
Ruski gubici, koje zapadne zemlje procjenjuju na oko 30.000 mrtvih i ranjenih svakog mjeseca, zajedno s ograničenim teritorijalnim dobicima na frontu i ponovljenim napadima dronovima od strane Ukrajine duboko u Rusiji, doveli su danak sukoba do nivoa koji mnogi smatraju neodrživim.
Ekonomska cijena rata sada je opipljiva – prekidi u mobilnoj mreži koji redovno pogađaju velike gradove ljute čak i proputinovsku buržoaziju – što dodatno pojačava osjećaj da rat počinje pogađati urbanu elitu, koja je do sada uglavnom bila izolovana od uticaja invazije.
Izvještaj pruža rijetke detalje o zabrinutosti Moskve zbog pogoršanja unutrašnje sigurnosti. Također navodi potencijalno neugodne detalje o sukobu snaga u ruskoj sigurnosnoj i vojnoj komandi oko toga ko je bio odgovoran za zaštitu najviših zvaničnika – nešto što je, kako se navodi, podstaklo reviziju Putinovih protokola i proširenje višeg nivoa lične sigurnosti na još 10 viših komandanata.
‘Rizik od državnog udara’
U izvještaju se navodi da su, od početka marta 2026. godine, “Kremlj i sam Vladimir Putin zabrinuti zbog potencijalnog curenja osjetljivih informacija, kao i zbog rizika od zavjere ili pokušaja puča usmjerenog na ruskog predsjednika. Posebno je oprezan zbog upotrebe dronova za mogući pokušaj atentata od strane članova ruske političke elite”.
Ali najupečatljiviji zaključak tiče se bivšeg Putinovog povjerenika, Sergeja Šojgua.
Bivši ministar odbrane, koji je trenutno na margini dužnosti i obavlja funkciju sekretara Vijeća sigurnosti, “povezan je s rizikom od državnog udara, jer zadržava značajan utjecaj unutar visoke vojne komande”, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da se hapšenje bivšeg Šojguovog zamjenika i bliskog saradnika, Ruslana Tsalikova, 5. marta smatra “kršenjem prećutnih sporazuma o zaštiti među elitama, slabeći Šojgua i povećavajući vjerovatnoću da bi i sam mogao postati meta sudske istrage”.
Ruski istražni komitet je u martovskom saopštenju saopštio da je Tsalikov uhapšen pod optužbama vezanim za pronevjeru, pranje novca i podmićivanje. Izvještaji o korupciji u vojnoj eliti su česti, ali su se umnožili od početka invazije na Ukrajinu.
Izvještaj ne pruža dokaze koji bi podržali tvrdnje protiv Šojgua, koji je ranije smatran vrlo bliskim Putinu, a pokušaj svrgavanja ruskog predsjednika označio bi oštar preokret u odanosti. S obzirom na to da bi njegovo objavljivanje moglo imati za cilj destabilizaciju Kremlja, značajno je da bi evropska obavještajna služba istovremeno efektivno upozorila Kremlj na mogući državni udar.
Putin je preživio prethodni pokušaj puča u junu 2023. godine, kada je plaćenički šef Jevgenij Prigožin predvodio neuspjeli marš na Moskvu.
Unutrašnji sporovi u moskovskoj eliti često su predmet ozbiljnih spekulacija, ali se rijetko otkrivaju. I duboko u toku invazije na Ukrajinu, kako se američka podrška Kijevu smanjuje, evropske obavještajne agencije imaju značajnu motivaciju da sugerišu rastuće sukobe i paranoju u Kremlju.
Priroda takvih obavještajnih podataka otežava provjeru nekih detalja. CNN se obratio Kremlju za komentar.
Detalji mjera osiguranja oko Putina
Neke od detaljno opisanih sigurnosnih mjera oko Putina već su ranije objavljene ili se za njih općenito pretpostavljalo da su takve, uključujući intenzivne pretrese tijela, izbjegavanje korištenja pametnih telefona od strane Kremlja i ograničavanje predsjednikovog kretanja. Putin se i dalje redovno viđa u javnosti, a ove sedmice se sastao s čečenskim liderom Ramzanom Kadirovim i iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem.
Putin je počeo da se izoluje tokom pandemije Covid-19, često sjedeći na kraju dugog stola daleko od svojih visokopozicioniranih gostiju, sve dok nije naredio invaziju u februaru 2022. godine. Izvještaji sugerišu da koristi istu kancelarijsku postavku na više lokacija iz koje se obraća svom kabinetu putem video linka.
Detalji novih sigurnosnih mjera objavljeni su nekoliko dana nakon što je Moskva najavila značajne promjene u paradi na Crvenom trgu 9. maja u spomen na pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Ovogodišnji događaj – peti od potpune invazije na Ukrajinu – održat će se bez teškog naoružanja, poput oklopnih vozila i raketa.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov naznačio je da su prijetnja i nedavni uspjeh ukrajinskih udara dugog dometa jedan od motiva.
“U kontekstu ove terorističke prijetnje”, rekao je, “naravno, poduzimaju se sve mjere kako bi se opasnost svela na minimum”. Prethodne parade su bile demonstracija vojne moći Kremlja, ali su smanjene od početka invazije na Ukrajinu, navodeći operativne i sigurnosne probleme.
Kremlj pljunuo
U obavještajnom izvještaju se navodi da je žustra razmjena mišljenja između visokih zvaničnika na sastanku u Kremlju s Putinom krajem prošle godine djelimično podstakla nove mjere. Nakon atentata na general-pukovnika Fanila Sarvarova u Moskvi 22. decembra 2025. godine, vjerovatno od strane ukrajinskih agenata, Putin je tri dana kasnije pozvao ključno sigurnosno osoblje.
Tokom sastanka, načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov kritikovao je šefa Federalne službe sigurnosti (FSB) Aleksandra Bortnikova zbog neuspjeha u zaštiti njegovih oficira, koji su se zauzvrat žalili na nedostatak resursa i osoblja za obavljanje posla, navodi se u izvještaju. “Naglašavajući strah i demoralizaciju koju je ovo izazvalo među (vojnim) osobljem, Valerij Gerasimov je oštro kritikovao svoje kolege u specijalnim službama zbog nedostatka predviđanja”, navodi se.
U obavještajnom izvještaju se također navodi: “Na kraju ovog napetog sastanka, Vladimir Putin je pozvao na smirivanje situacije, predložio alternativni format rada i uputio učesnike da predstave konkretna rješenja za problem u roku od jedne sedmice”. To brzo rješenje uključivalo je Putinovo proširenje dosega vlastite Federalne službe zaštite (FSO) – koja je u to vrijeme štitila samo Gerasimova u vojnoj komandi – kako bi osigurala sigurnost još 10 viših zapovjednika.
U izvještaju se tvrdi da je pojačanje Putinovih sigurnosnih mjera uslijedilo nakon ovog proširenja nadležnosti FSO-a.
Rijetko je da zapadne obavještajne agencije objavljuju detaljne izvještaje o povjerljivim razgovorima neprijateljskih aktera, vjerovatno dobijene iz ljudskih ili elektronskih izvora, koji riskiraju kompromitaciju ako budu otkriveni. Ipak, objavljivanje izvještaja može odražavati pokušaj evropskih zvaničnika da iskoriste nadu za koju kritičari tvrde da je dugo bila njihova jedina strategija za poraz Rusije u Ukrajini – da sačekaju njen unutrašnji kolaps.
Argument.ba
