Maslačak, simbol proljeća, sa sobom nosi bogatstvo ljekovitih svojstava. Ova biljka, naučnog naziva Taraxacum officinale, nije samo ukras prirode već i izuzetno korisno sredstvo za čišćenje organizma, topljenje masnih naslaga i regulaciju šećera u krvi.
Njegov korijen je prije cvjetanja izuzetno bogat kalijumom, dok u jesen sadrži inulin, vlakno koje reguliše crijevnu mikrofloru i hrani dobre bakterije. Od cvjetova se pravi sirup koji efikasno čisti tijelo od nakupljenih toksina.
Listovi maslačka imaju snažno diuretičko dejstvo. Blago gorkog ukusa, idealan su dodatak proljetnim salatama. Poznato je da potiču proizvodnju žuči i pomažu jetri u eliminaciji otrova. Također, maslačak pomaže kod problema sa varenjem, nadimanjem, gasovima i zatvorom.
Ova biljka stimuliše metabolizam i potiče izbacivanje viška tečnosti, što je čini odličnim saveznikom u procesu mršavljenja. Osim toga, pomaže u smanjenju upalnih procesa i regulaciji nivoa šećera u krvi, što je posebno korisno za osobe s dijabetesom.
Upotreba u narodnoj medicini:
Čaj: Priprema se od cvjetova ili listova i pije se tri puta dnevno prije jela.
Sirup ili „med“: Odličan je kao dodatak poslasticama ili kao prirodni lijek protiv kašlja, posebno kod djece.
Bradavice: Bijeli sok („mlijeko“) iz sredine stabljike koristi se za uklanjanje virusnih bradavica mazanjem dok se ne osuše i otpadnu.
Melemi: Ulje od maslačka, dobijeno kuhanjem cvjetova u biljnom ulju, koristi se za njegu kože.
Rani proljetni listovi preporučuju se u ishrani trudnica, dojilja i žena u menopauzi. Cvjetove je najbolje brati u podne, na mjestima udaljenim od saobraćajnica i zagađenja.
Maslačak se ne preporučuje osobama koje imaju žučni kamenac, upalu žučne kese, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu. Također, osobe koje su na terapiji litijumom trebale bi izbjegavati konzumaciju ove biljke.
Argument.ba
