Izrael je ovoga mjeseca poduzeo korake za pomoć doseljenicima u kupovini zemljišta na okupiranoj Zapadnoj obali i proširio svoje ovlasti u dijelovima teritorije gdje Palestinci imaju određenu samoupravu, što su mjere koje potkopavaju rješenje s dvije države, piše Reuters.
Mjere su najnoviji udarac ideji o uspostavi palestinske države koja bi mirno koegzistirala uz Izrael na teritoriji koju je Izrael zauzeo u ratu 1967. godine.
Ta vizija, koju već dugo podržavaju svjetske sile, činila je temelj mirovnog procesa pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država, pokrenutog Sporazumima iz Osla 1993. godine.
No, prepreke su s vremenom samo rasle.
One uključuju ubrzanu izgradnju židovskih naselja na okupiranoj zemlji i beskompromisne stavove o ključnim pitanjima, uključujući granice, sudbinu palestinskih izbjeglica, kojih je službeno 5,9 miliona, i status Jerusalema.
Nove mjere
Nove mjere, kako navodi Reuters, omogućit će izraelskim vlastima da neupisano ili tzv. napušteno zemljište proglase državnim.
Deseci zemalja osudili izraelske planove za nezakonito širenje na Zapadnoj obali
Gaza.
Većina palestinske zemlje nije formalno upisana jer je riječ o dugotrajnom i kompliciranom procesu koji je Izrael zaustavio 1967. godine.
Upis zemljišta utvrđuje trajno vlasništvo.
Međunarodno pravo nalaže da okupacijska sila ne smije konfiscirati niti naseljavati zemlju na okupiranim područjima.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas ocijenio je da su te mjere “de facto aneksija” i pozvao SAD da to spriječi.
Izraelski plan osudilo je u zajedničkoj izjavi 85 članica Ujedinjenih naroda, uključujući Kinu i Rusiju, te nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući Evropsku uniju, Arapsku ligu i Organizaciju islamske konferencije, pozivajući Izrael da te mjere odmah ukine.
SAD nije među potpisnicima.
Analitičari napominju da odluku izraelske vlade treba promatrati i u svjetlu predstojećih parlamentarnih izbora u oktobru.
Tri područja
Zapadna obala je prema Sporazumima iz Osla podijeljena na područja A, B i C.
Palestinska uprava ima punu administrativnu i sigurnosnu kontrolu u području A koje čini 18 posto teritorije.
Ondje se nalaze glavni palestinski gradovi.
U području B, koje čini oko 22 posto, Palestinska uprava vodi civilne poslove, dok je sigurnost u rukama Izraela.
Većina Palestinaca na Zapadnoj obali živi u područjima A i B.
Izrael ima potpunu kontrolu nad preostalih 60 posto teritorije koje čini područje C, uključujući granicu s Jordanom.
Ondje se nalaze sva židovska naselja i okružuje palestinska područja.
Zemljišne knjige
Upis zemljišta odnosi se na područje C gdje živi od 180.000 do 300.000 Palestinaca, od 3,3 miliona koliko ih je ukupno na Zapadnoj obali.
Odluka bi mogla dovesti do izvlaštenja Palestinaca s polovine Zapadne obale jer neće moći dokazati vlasništvo. Palestinci bi također mogli biti izloženi većem pritisku da prodaju zemljište.
Slična situacija dogodila se u Istočnom Jerusalemu gdje je od 2018. do 2024. godine samo jedan posto zemljišta upisan na Palestince.
Do sada tajne zemljišne knjige bit će javno dostupne i ukida se jordanski zakon koji zabranjuje nemuslimanima direnta kupovina zemljišta na palestinskim područjima.
Jordan je upravljao Zapadnom obalom od 1948. do 1967. godine.
Argument.ba
