Nakon što je u Centru za obuku MUP-a RS u Zalužanima kod Banje Luke otvoren ured Centra za borbu protiv terorizma MUP-a Mađarske, izostale su reakcije državnih institucija ili su one do ovog trenutka javnosti ostale nepoznate. Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić kaže da se ne radi samo o tehničkom pitanju policijske obuke, jer ovaj događaj otvara ključno političko i ustavno pitanje – ko u BiH vodi međunarodnu sigurnosnu politiku, država ili entiteti?
– Prema Ustavu BiH, međunarodna sigurnosna saradnja je nadležnost države. Kada strani sigurnosni organi sklapaju aranžmane direktno s entitetskim institucijama, mimo Ministarstva sigurnosti i Vijeća ministara BiH, to predstavlja zaobilaženje državnog sistema i slabljenje institucionalnog autoriteta BiH. Zato je potpuno opravdano pitanje zašto ministar vanjskih poslova ili predsjedavajući Vijeća ministara nisu pozvali ambasadora Mađarske na razgovor. Takav potez ne bi bio diplomatski incident, već standardna praksa radi razjašnjenja nadležnosti i poštovanja suvereniteta države – kaže profesor Kržalić.
Dodaje da šutnja institucija šalje opasnu poruku da je paralelna sigurnosna politika prihvatljiva i da građani imaju pravo znati ko je nadležan za međunarodnu policijsku saradnju, kakav je mandat stranih službi i da li se u konkretnom slučaju djeluje u skladu s Ustavom i zakonima BiH.
– Problem nije saradnja s Mađarskom, već činjenica da se ona odvija mimo države. Borba protiv terorizma traži jedinstven sistem, jasnu koordinaciju i političku neutralnost. Sve drugo vodi fragmentaciji sigurnosnog sektora i pretvaranju sigurnosti u sredstvo dnevne politike. Ako BiH želi biti ozbiljan međunarodni partner, mora jasno reći – međunarodna policijska saradnja ide kroz državne institucije, ili ne ide nikako – ističe Kržalić.
Argument.ba
