Suočena s korupcijom, stalnim političkim blokadama, sigurnosnim prijetnjama, ekonomskom stagnacijom i dugogodišnjom besperspektivnošću, BiH se suočava s naglim gubitkom stanovništva.
Najviše brine odlazak mladih, a o razmjerama egzodusa, koji budućnost ove zemlje dovodi u pitanje, svjedoče i podaci Agencije za statistiku BiH o broju studenata koji se iz godine u godinu rapidno smanjuje.
Prvi ciklus
Tako su u školskoj 2024/2025. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja upisana 68.694 studenta. To je za 3.168 manje u odnosu na prethodnu studijsku godinu, kada su na fakultete u BiH upisana 71.862 studenta. Samo pet godina ranije, ukupan broj studenata na prvom ciklusu studija u BiH iznosio je 79.914 i bio je za 11.220 veći nego u ovoj godini, piše Avaz.
Demograf Aleksandar Čavić, međutim, smatra da veći broj mladih danas ima mogućnost da studira, pa imamo veći procent studenata u ukupnoj populaciji, te da njihov broj ne odražava ukupan pad populacije. A razmjere demografskog sunovrata teško je procijeniti, prvenstveno zbog svih nepravilnosti i sumnji u posljednji popis stanovništva iz 2013. godine.
– Možemo govoriti o gubicima stanovništva. Po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, zaključno sa 2024. godinom, izgubili smo 100.000, a danas je to bliže 110.000 stanovnika. S druge strane, naša zvanična statistika ne bilježi spoljne migracije, što je izuzetno problematično, ali na osnovu podataka u zemljama prijema BiH je u prosjeku gubila više od 25.000 građana ili od 2013. do danas više od 300.000. Dakle, samo po ova dva osnova izgubili smo od 400.000 do 450.000 građana od posljednjeg popisa. To je za populaciju kakvu mi imamo ogroman gubitak, 13-14 posto stanovništva za malo duže od decenije – ističe Čavić.
Konkretne mjere
Nastavak depopulacije zemlje neizbježan je ako se zna da odlaze mladi i sredovječni ljudi, koji trebaju da stvaraju porodice i rađaju djecu. Čavić očekuje da donosioci odluka ovakav trend imaju u vidu, jer bez konkretnih mjera na njegovom zaustavljanju uzaludne su nam sve dosadašnje nacionalne, ekonomske i druge politike.
– Potrebni su nam strateški dokumenti u oblasti demografije – politike prema natalitetu i mortalitetu – jer gubimo mnogo stanovnika u sredovječnom i starijem stanovništvu, jer pogrešno zaključujemo da imamo dobre pokazatelje. Treća je upravljanje migracijama i četvrta politika prema starijima. Međutim, ukupna klima mora biti usmjerena na eliminaciju faktora koji tjeraju ljude iz zemlje. I moramo prestati vjerovati u to da smo mi nepobjedivi i vječni, jer ćemo za 35-40 godina imati smjenu stanovništva ovdje. Mi, koji se sada u političkom smislu držimo za vratove, zajedno ćemo biti gosti u sopstvenoj zemlji – upozorava demograf Aleksandar Čavić.
Pust prostor
Svake godine, dok ovaj prostor ostaje pust, broj stanovnika Zemlje raste za 70 – 80 miliona, što je praktično jedna Njemačka. Stotine miliona ljudi imalo bi želju da dođe u zemlju čije prirodne, klimatske i druge prednosti mi, očigledno, ne cijenimo dovoljno.
Argument.ba
