Litva je objavila svoj plan za odbrambenu liniju dugu 48 kilometara duž svojih granica s Rusijom i Bjelorusijom, koja uključuje minska polja i mostove koji bi bili pripremljeni za rušenje u svakom trenutku u slučaju invazije iz neke od tih dviju zemalja.
Tri baltičke države, uz Poljsku, počele su utvrđivati svoje granice kako bi odvratile Kremlj od razmatranja i planiranja napada, nadogradnjom postojećih metalnih ograda raznim preprekama i fortifikacijskim sustavima, djelomično inspiriranim tehničkim rješenjima koja su Ukrajinci koristili za odbranu od ruskih napada.
Kada bude dovršena, “baltička odbrambena linija” protezat će se preko velikih dijelova kopnenog pojasa Estonije, Latvije i Litve – od ruske enklave Kalinjingrada na zapadu, do ušća rijeke Narve na istoku.
Iako kritičari ponekad s podsmjehom taj projekt uspoređuju s Maginotovom linijom koju je Francuska postavila duž svoje granice s Njemačkom prije Drugog svjetskog rata i koja se pokazala posve neučinkovitom, tamošnji zapovjednici i vojni analitičari kažu da je povlačenje te analogije pogrešno.
Namjera, navode, nije uspostaviti jednu fizičku barijeru za zaustavljanje invazije, već usporiti svaki kopneni napad i “kanalizirati” neprijateljske snage u područja gdje bi bilo lakše učinkovito se braniti, izvještava The Times.
TRI EŠALONA
Baltičke države najavile su plan u januaru prošle godine, a radovi na prvim prokopima i usjecima, bunkerima i nasipima započeli su nekoliko mjeseci nakon toga.
Prošlog ljeta Litva je započela s postavljanjem 27 inženjerskih punktova sa skladištima alata za “protu-mobilnost” poput bodljikave žice, betonskih barikada i protutenkovskih barijera poznatih kao ‘ježevi‘ te tzv. zmajevih zubi, betonskih piramidalnih prepreka.
No, dopuna plana litvanskog ministarstva odbrane predviđa ambiciozniji niz slojevitih utvrda koje bi se protezale dovoljno daleko u unutrašnjost kako bi štitile glavni grad Vilnius, koji je udaljen 32 kilometra od bjeloruske granice.
Fortifikacije će imati formu tri “ešalona”. Prvi od njih, koji bi se protezao otprilike tri kilometra u dubinu, sastojao bi se od protutenkovskog prokopa uz graničnu ogradu, nakon čega bi slijedili nasip, redovi zmajevih zuba i minska polja, a zatim dvije linija uporišta za odbrambene pješačke snage.
Dublje u teritoriju, u drugom i trećem ešalonu, mostovi će biti pripremljeni za rušenje, a i ovdje će biti linija pješačkih uporišta. Također postoji plan sječe stabala uz ceste koje vode do gradova, vjerojatno kako bi se olakšalo uništavanje bilo kojih napadačkih ruskih oklopnih sustava.
U međuvremenu je Litva objavila da je naručila protutenkovske mine u vrijednosti od 10 miliona eura, uz ranije ugovore o kupovini 85.000 mina u ukupnom iznosu od 50 miliona eura. Također je obnovila svoje zalihe topničkih granata kalibra 155 mm, naručila 44 najsavremenija borbena tenka Leopard 2A8 iz Njemačke i preuzela protutenkovske rakete Spike LR2 izraelske proizvodnje u vrijednosti od 6 miliona eura, navodi Times.
Litva inače može rasporediti oko 23.000 profesionalnih vojnika i dodatnih 104.000 rezervista. Svoju vojnu opremu modernizira s odbrambenim budžetom koji je porastao na 5,5 posto nacionalnog BDP-a, što je jedna od najviših razina u NATO-u.
Argument.ba
