Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt namjeravao je prošle sedmice donijeti i odluku o obavezi državnoj vlasti u BiH o finansiranju sedam institucija kulture od značaja za BiH, ali u tome ga je spriječila Evropska unija, a sve ukazuje na to, da je to učinjeno po želji Hrvatske, saznaje Raport iz diplomatskih izvora.
Riječ je o odluci kojom je trebalo biti riješeno pitanje finansiranja iz državnog budžeta Zemaljskog muzeja BiH, Historijskog muzeja BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteke BiH i Umjetničke galerije BiH.
Zaustavljanjem Schmidta, EU je spriječila namjeru i priliku da se istinskim stubovima državnosti i čuvarima identiteta i historije Bosne i Hercegovine nakon 30 godina duge borbe za egzistencijalni opstanak, omogući njihovo ustavno pravo da dobiju stabilan izvor finansiranja.
Iako Schmidtu formalno pravno posmatrajući za primjenu Bonskih ovlasti nije potrebna ničija saglasnost, Raportovi izvori kažu da bi bilo nerealno da on odluke, naročito zbog sve jačih udara SNSD-a na njega kao pojedinca i sam institut visokog predstavnika, donosi bez saglasnosti EU, SAD i Velike Britanije.
U slučaju podrške Schmidtu za njegove posljednje odluke od EU, tvrde naši sagovornici, uvjet je bio da on iz ‘paketa’ izbaci odluku o institucijama kulture.
Hrvatska uvjetovala EU
Sve indicije ukazuju na to, kako ističu naši izvori, da je ovakav stav EU proizašao iz zahtjeva Hrvatske, odnosno njihovih većinskih predstavnika iz HDZ u tijelima u EU, koji su podršku odlukama o integritetu izbornog procesa u BiH i o ‘Viaductu’ uvjetovali s tim da se ne ide i s odlukom o rješavanju statusa i finansiranja sedam institucija kulture.
Uskraćivanjem podrške za odluku o institucijama kulture od značaja za BiH, iz Hrvatske itekako se izašlo ususret i HDZ-u BiH i SNSD-u.
“U pozadini je dugogodišnji otpor HDZ-a BiH i SNSD-a svemu što jača državne institucije. Hrvatska, kao članica EU, iskoristila je svoj politički kapital u Briselu kako bi blokirala ovaj prijedlog i to više zbog HDZBiH, nego svojih interesa. Zna se da svaki pokušaj jačanja institucija na državnom nivou, makar se radilo i o kulturi, u očima HDZ-a predstavlja prijetnju njihovoj težnji za federalizacijom BiH. Osim toga, kulturne institucije u Sarajevu često se doživljavaju kao simbol ‘bošnjačke dominacije’, pa se i to vjerovatno koristilo kao argument da je riječ o ‘osjetljivom pitanju’. Ako svemu dodamo i protivljenje SNSD-a, Schmidt je u ovom trenutku odlučio povući ovaj prijedlog. Uprkos i ustavnom i pravnom osnovu i značajnoj podršci međunarodnih aktera, za onu iz EU bio je presudan hrvatski utjecaj”, kaže Raportov izvor.
Pravni i ustavni osnov i pošteda Borjane Krišto
Podsjećamo i OHR je ranije uvažio pravni i obavezujući osnov za konačno uvrštavanje sedam ustanova kulture od značaja za BiH u državni budžet.
Iako SNSD i HDZBiH godinama pokušavaju ozakoniti i legalizirati svoj narativ da je Dejtonskim mirovnim sporazumom, te Ustavom BiH koji je sastavni dio tog sporazuma, oblast kulture „spuštena na kantonalni i entitetski nivo“ istina je da su prema Aneksu II Ustava BiH i načelom kontinuiteta pravnih propisa svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su bili na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada je Ustav BiH stupio na snagu, ostali na snazi dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine.
Za ‘Viaduct’ 100 miliona KM, a za čuvare baštine nije moglo ni sedam
A, u vrijeme donošenja Ustava BiH na snazi su bili državni zakoni i propisi koji su regulirali rad i funkcioniranje sedam ustanova kulture od značaja za BiH. Također, Parlamentarna skupština BiH od tada nije donijela neki novi zakon ili propis za te ustanove koji bi poništio taj kontinuitet, nego je naprotiv država i dalje njihov osnivač.
Također, Parlamentarna skupštine BiH 2003. godine usvojila je Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH , a nijedan saziv Vijeća ministara Bih od tada do danas nije ispunio obavezu iz člana 30 tog zakona koji jasno propisuje da institucije kulture moraju biti obuhvaćene državnim zakonom.
Izostanak odluke visokog predstavnika u BiH pokazuje i da je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH i kadar HDZBiH prošla bez ikakvih sankcija, čak i opomene ‘prozivke’ što nije ispoštovala u roku nalog visokog predstavnika iz decembra prošle godine da u proceduru uputi zakon kojim bi bili riješiti i državni status i finansiranje iz državne kase tih institucija .
Sve su ovo razlozi zbog kojih su institucije kulture morale biti u paketu Schmidtovih odluka, čak i prije ‘Viaducta’ o kojem postoji arbitražna presuda, ali i nerasvijetljena afera.
Ako svemu dodamo da godišnje za institucije kulture od značaja za BiH ukupno treba samo oko sedam miliona maraka, a ne basnoslovni iznosi koje je izmislio Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz secesionsitičkog SNSD-a, onda je još jasnije da je odluka izostala iz političkih i razloga koji nisu u interesu opstojnosti države BiH.
Odluka da se odustane od rješenja koja bi zaštitila državne institucije kulture BiH jasno pokazuje i dubinu cinizma i licemjerja međunarodnih aktera, koji stalno izražavaju svoju ‘brigu’ za BiH. I dok Evropa šalje poruke o potrebi zaštite kulturnog naslijeđa i zajedničkih vrijednosti, istovremeno podliježe zahtjevima i svojevrsnim ucjenama članica koje sve više koriste BiH kao poligon za vlastite ili političke interese i igre svojih partnera u BiH.
Argument.ba
