Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine je objavilo izvještaj o nekoliko državnih institucija, među kojima je i Ministarstvo vanjskih poslova naše zemlje.
U izvještaju za 2024. godinu, na samom početku dokumenta, navodi se da “finansijski izvještaji Ministarstva vanjskih poslova prikazuju istinito i fer, u svim značajnim aspektima, finansijsko stanje imovine, obaveza i izvora sredstava na 31. decembar 2024. godine.”
Ipak, rečeno je i da postoji nekoliko problema s finansijskim izvještajima, a detalji su izdvojeni u opsežnom izvještaju Ureda za revizije BiH.
Donacija iz Kuvajta napravila veliki problem
Prvi problem koji se navodi u izvještaju vezan je za donaciju koju je dobila Ambasada BiH u Kuvajtu.
“Ministarstvo je iskazalo prihod od donacija u iznosu od 175.726 KM i isto se odnosi na donaciju evidentiranu u ambasadi u Kuvajtu na osnovu pologa novčanih sredstava na račun Ambasade. Navedeni način prijema novčane donacije nije u skladu sa propisima kojim su regulisani prijem i realizacija tekuće podrške u novčanom obliku. Zakonom o finansiranju institucija BiH, Zakonom o budžetu institucija BiH i Instrukcijom Ministarstva finansija BiH propisan je način primanja donatorskih sredstava, postupak i način otvaranja računa za primanje uplaćenih namjenskih sredstava, otvaranje programa posebnih namjena i realizacija donatorskih sredstava”, navodi se.
Otkrili su i detalje da je donacija izvršena u februaru prethodne godine u iznosu od 30.000 kuvajtskih dinara, te da je MVP Kuvajta “samoinicijativno namijenilo za podršku rada ambasade, uz prijedlog da se sredstva ne povlače sa računa ambasade i da se troše uobičajenom procedurom prema finansijskom planu i budžetu.”
“Iz sjedišta Ministarstva su obavijestili ambasadu da je potrebno da, u cilju poštovanja propisanih procedura o prijemu novčanih donacija, donirana sredstva uplati na ranije otvoreni donatorski račun, kao i da dostavi važeću dokumentaciju na osnovu koje je izvršena uplata navedenih sredstava te da dostavi dokument iz kojeg je jasno vidljiva namjena zaprimljenih sredstava. Transfer u iznosu od 30.000 KWD sa tekućeg računa ambasade na donatorski račun izvršen je 13.3.2024. godine”, piše u ovom izvještaju.
Poseban problem, navodi se, je što nije predviđen dokaz o tome kako je donacija izvršena.
“Pored činjenice da sredstva donacije nisu uplaćena na način predviđen spomenutim zakonskim aktima, uplatom donatora na poseban račun, nije nam prezentovan dokaz o primopredaji navedenog iznosa novčanih sredstava između predstavnika donatora i ambasade u Kuvajtu kao ni pismo namjere od donatora, sporazum ili odluka kojom bi se potvrdilo u koju svrhu su donirana sredstva. Pitanjem uplata donacija koje se odnose na ovaj DKP, te eventualno uplaćenih doniranih sredstava u ranijem periodu, a koja nisu uplaćivana na donatorski račun, odnosno čija realizacija se nije pratila putem programa posebnih namjena, bave se i nadležne institucije”, stoji u ovom izvještaju.
Pod lupom i zapošljavanje u ministarstvu
Prema izvještaju, sporno je i nekoliko tačaka vezanih za zapošljavanje, a primarno je istaknuto da je dolazilo do transfera radnika iz drugih državnih agencija, te jedne osobe iz entitetske institucije.
Kako je rečeno, transferi su urađeni nakon potpisivanja sporazuma između Ministarstva i institucije u kojoj je državni službenik bio zaposlen i rješenja Agencije za državnu službu BiH, ali se navodi da se, prema Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH, prvo trebalo pokušati popuniti upažnjena radna mjesta interno.
“Ministarstvo nam nije prezentovalo dokaze da je prije eksternog premještaja pokušalo popuniti upražnjena radna mjesta internim premještajem i internim oglašavanjem niti informacije na koji način je utvrdilo da preuzeti državni službenici ispunjavaju sve posebne uslove, a pored nabrojanog, nismo upoznati ni sa načinom izbora institucija iz kojih su eksterno premješteni državni službenici”, piše u ovom izvještaju.
Revizorima iz državnog ureda su sporni i procesi unapređenja za pojedine zaposlenika ministarstva vanjskih poslova.
“Prema podacima Ministarstva, koji su sačinjeni za potrebe obavljanja revizije, u toku godine je 26 osoba interno premješteno na druga radna mjesta te je izvršen interni premještaj, odnosno unapređenje za 11 zaposlenih. Većina internih premještaja odnosi se na raspoređivanje državnih službenika u sjedištu nakon povratka iz DKP-ova”, navodi se, uz napomenu da se “odredbe člana 31. i 32. Zakona o državnoj službi, po kojim se unapređenja vrše provođenjem internih konkursa, ne primjenjuju na diplomatsko-konzularno osoblje Ministarstva.”
Dalje se ističe da se “zaposleni upućuju na rad u DKP na radno mjesto istog ranga na kojem su raspoređeni u sjedištu, na mjesto višeg ranga za jedan nivo ili na radno mjesto nižeg ranga uz njegovu pisanu saglasnost.”
“Odlukom nije definisano kako se postupa prilikom povratka zaposlenih u sjedište koji su raspoređeni na radno mjesto višeg ranga. Zaposleni koji se upućuju na viši rang prilikom upućivanja na rad u DKP smatraju se unaprijeđenim te se prilikom povratka raspoređuju na isti rang na kojem su bili u DKP mreži”, piše u izvještaju.
Na kraju navode da su “prethodnih godina ukazivali na navedenu problematiku i netransparentnost procesa internog premještanja i unapređivanja u Ministarstvu, a kriteriji za raspoređivanje državnih službenika na radna mjesta nakon povratka u sjedište nisu uspostavljeni ni tokom 2024. godine.”
Što se tiče zapošljavanja, problematizirano je i korištenje ugovora o djelu.
“Ministarstvo je i u 2024. godini nastavilo s praksom angažovanja vanjskih saradnika u sjedištu putem ugovora o djelu za obavljanje redovnih poslova iz djelokruga Ministarstva. Uvidom u pojedinačne ugovore o djelu i izvještaje o radu može se zaključiti da se radi o poslovima koji odgovaraju sistematizovanim radnim mjestima te su za određene poslove ugovori sklapani par mjeseci u kontinuitetu”, rečeno je.
Navodi se da ostvareni izdaci po ovom osnovu iznose 217.578 KM i za 37.105 KM su veći u odnosu na isti period prethodne godine. Mjesečni iznosi naknada isplaćivani su za 43 izvršioca u rasponu od 182 do 1.500 KM, još stoji u izvještaju.
“Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovor o djelu se potpisuje sa fizičkom osobom za konkretan posao koji predstavlja „zaokruženu“ cjelinu, te stoga predmet ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji se obavljaju u kontinuitetu niti poslovi sistematizovanih radnih mjesta. I dalje smatramo da je praksa angažovanja osoba po osnovu ugovora o djelu za obavljanje redovnih poslova neprihvatljiva za javni sektor te da je ovakav angažman prihvatljiv u izuzetnim slučajevima i to za konkretne poslove koji se javljaju povremeno, shodno zakonskim propisima koji regulišu oblast obligacionih odnosa”, navodi se u izvještaju.
Problem nastao i zbog službenih vozila
Ured za reviziju institucija BiH je problematizirao i korištenje službenih vozila u ministarstvu te DKP mreži.
Na početku ovog dijela izvještaja navodi se da ukupni izdaci za upotrebu službenih vozila u Ministarstvu u 2024. godini iznose 1.021.086 KM, od čega se na sjedište odnosi iznos od 155.576 KM, a preostali iznos od 865.510 KM odnosi se na DKP.
“Ministarstvu je odobren ukupan broj od 138 vozila (Ministarstvo 14 i DKP 125). Sa 31.12.2024. godine Ministarstvo je na raspolaganju imalo 95 vozila, od toga 13 u sjedištu Ministarstva i 82 službena specijalizovana vozila u DKP-ovima. Klase specijalizovanih vozila koja se koriste u DKP-ovima nisu usklađene sa Pravilnikom o službenim specijalizovanim vozilima koji je donesen u julu 2024. godine”, stoji u izvještaju.
Poseban problem je, kako piše u ovom dokumentu, vođenje evidencije o korištenju vozila.
“Revizorskim postupcima smo utvrdili da nije bilo značajnijih poboljšanja u načinu vođenja evidencija o korištenju vozila, te smo ponovo utvrdili nedostatke kako u pogledu popunjavanja podataka predviđenih internim aktom Ministarstva koji je bio u primjeni tokom godine (ne popunjavaju se sve predviđene rubrike u obrascu kolskog naloga), tako i u pogledu kontrole vjerodostojnosti unesenih podataka u nalog za upotrebu službenih vozila (da li prijeđena kilometraža odgovara putnoj relaciji), ne navodi se prijeđena kilometraža po pojedinim relacijama i ne unosi utrošak goriva”, navodi se.
Navedeni nedostaci, piše u izvještaju, ne osiguravaju osnovu za adekvatnu kontrolu upotrebe službenih vozila, utvrđivanje opravdanosti troškova i uspostavljanje odgovornosti za nenamjensku upotrebu, neracionalnosti i štete na službenim vozilima.
Argument.ba
