Samo dan prije nego što se o njemu trebalo raspravljati u Narodnoj skupštini RS, iz skupštinske procedure je povučen prijedlog Zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS dokument koji je izazvao žestoke reakcije zbog opasnosti koje je nosio po demokratski poredak i vladavinu prava.
Povlačenje prijedloga inicirao je Srđan Mazalica, zastupnik SNSD-a i predstavnik predlagača, uz obrazloženje da zakon nije dobio podršku opozicije. Najavio je istovremeno mogućnost rada na novom tekstu zakona, koji bi bio ‘šire prihvaćen’ i ‘manje sporan’.
Međutim, povlačenje nije umanjilo zabrinutost koju je prijedlog izazvao u javnosti i među pravnim stručnjacima. Naprotiv, mnogi ga smatraju jasnim pokušajem da se kroz zakonodavni okvir uspostavi paralelna struktura moći, sa elementima kontrole koji podsjećaju na represivne mehanizme autoritarnih režima.
Šta je zapravo predviđao zakon?
Prijedlog je uključivao formiranje Specijalnog tužilaštva i Specijalnog suda RS, sa isključivom nadležnošću za krivična djela poput špijunaže, pobune, podrivanja odbrambene moći entiteta i ugrožavanja teritorijalnog integriteta. Ove institucije bile bi iznad svih drugih u entitetu, a ključne kadrovske odluke uključujući izbor sudija i tužilaca donosi NSRS, čime se dodatno narušava princip nezavisnosti pravosuđa.
Još kontroverznija bila je planirana Služba za zaštitu ustavnog uređenja tijelo sa širokim ovlastima u domenu prikupljanja obavještajnih podataka i provođenja nadzora. Direktora ove službe birao bi predsjednik RS-a, a mandat bi trajao pet godina.
Kritike su se posebno fokusirale na član zakona koji bi omogućio glavnom specijalnom tužiocu da u svakom trenutku preuzme predmet iz nadležnosti bilo kojeg tužilaštva. Ovakvo rješenje otvorilo bi vrata za politički motivisano procesuiranje, čime bi se potencijalno ugrozila osnovna ljudska prava i slobode.
Privremeno povučeno, ali ne i odustalo
Iako je prijedlog povučen, način na koji je osmišljen ukazuje na vrlo jasne političke ambicije stvaranja zatvorenog, strogo kontrolisanog sistema moći, u kojem bi sigurnosni i pravosudni aparat bio direktno podređen političkom vrhu. Takav zakon u suštini bi suspendovao standardne demokratske mehanizme kontrole i odgovornosti, stavljajući izabrane vlasti iznad zakona, umjesto pod zakon.
Da stvar bude ozbiljnija, riječ je o zakonu koji je bio najavljen i pripreman u trenutku kada je politička klima u BiH dodatno pogoršana, a napetosti između entiteta i državnih institucija već u visokom intenzitetu.
Argument.ba
