09/12/2024

Preporuke za ponašanje tokom velikih vrućina i toplotnog udara

Share

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a u toku je i toplotni vlal. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplotni valovi mogu ostaviti, a posebno od toplotnog udara.

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

  • Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se protisak snižava
  • Promjena krvnog pritiska može uzrokovati slabost i nesvjesticu
  • Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
  • Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
  • Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplotne grčeve i iscrpljenost
  • UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
  • UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti pažljiv i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je preduzeti adekvatne mjere i to:

  • Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo posebno važi za osobe u povećanom riziku od toplotnog udara
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
  • Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
  • Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
  • Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
  • Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
  • Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

  • Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
  • Danju zatvorite prozore i spustite roletne, naročito one koji su okrenuti prema suncu
  • Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
  • Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
  • Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
  • Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
  • Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
  • Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
  • Potražite hlad
  • Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
  • Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
  • Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
  • Informirajte se o nastupanju toplotnih valova na službenoj stranici Hidrometeorološkog zavoda.

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su hronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, hronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

  • Redovno uzimajte propisanu terapiju
  • Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u frižideru (pročitajte uputstva o skladištenju lijeka u uputstvu o lijeku)
  • Tražite savjet  ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje pritiska
  • Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tokom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
  • Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom ljekaru
  • Kontrolirajte i češće mjerite krvni pritisak te vodite dnevnik pritiska
  • Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
  • Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
  • Pijte dovoljno tekućine
  • Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Što je toplotni udar?

Toplotni udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplotnog udara – klasični i naporom izazvani toplotni udar. Klasični toplotni udar nastaje prilikom dužeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplotni udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne grupe poput sportista, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplotnog udara:

  • Crvena i vruća koža
  • Glavobolja
  • Smušenost
  • Grčevi u mišićima
  • Mučnina
  • Malaksalost
  • Razdražljivost
  • Ubrzani puls (rad srca)
  • Ubrzano disanje
  • Nesvjestica
  • Tjelesna temperatura iznad 40°C

Ko je u najvećem riziku?

  • Hronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
  • Osobe starije od 65 godina
  • Djeca
  • Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici….

Argument.ba

Redakcija
Redakcija
Imate vijest, interesantnu priču. Šaljite na argument.ba@gmail.com ili na viber 063/214-214

Više

Vijesti